Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

UPCG: Korona ozbiljno uzdrmala crnogorsku privredu

scissors-893152_960_720
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 31.05.2020. u 07:21

Pokazatelji kojima raspolaže Unija poslodavaca govore da je ekonomska kriza izazvana koronavirusom ozbiljno uzdrmala crnogorsku privredu, saopštila je generalna sekretarka UPCG Suzana Radulović. 

Istraživanje o uticaju Kovida-19 na poslovanje crnogorskih privrednika, koje je UPCG nedavno spovela pokazuju da je tokom trajanja restriktivnih mjera Nacionalnog koordincionog tijela, čak 42 odsto preduzeća iz uzorka u potpunosti prekinulo rad, a tek svako deseto preduzeće bilo je u potpunosti operativno.

“U ovom trenutku, pokazatelji kojima raspolažemo govore da je ekonomska kriza izazvana novim korona virusom ozbiljno uzdrmala crnogorsku privredu koja se, kao što znamo, i prije ovih vanrednih okolnosti borila sa izraženom nelikvidnošću, neformalnom ekonomijom, velikim brojem preduzeća u blokadi i nizom biznis barijera na nacionalnom i lokalnom nivou. To što su se problemi privrede sada dodatno nagomilali, samo govori u prilog ocjeni da je potrebno što hitnije reagovati i ponuditi konkretna rješenja koja će omogućiti da se preduzeća održe, da se poslovni procesi nastave, sačuvaju radna mjesta, a vremenom i stvore uslovi za nova zapošljavanja”, kazala je Radulović za Pobjedu.

Ona je poručila da za ekonomsku i socijalnu stabilnosti u zemlji prvo treba obezbijediti stabilizaciju poslovnog ambijenta.

“To je glavni preduslov svih daljih procesa oporavka. A o tome koliko je stanje urgentno, govori i jedan od ključnih nalaza našeg istraživanja po kojem je, tokom trajanja restriktivnih mjera NKT, čak 42 odsto preduzeća iz uzorka u potpunosti prekinulo sa radom, 35 odsto je poslovalo djelimično, a tek svako deseto preduzeće bilo je u potpunosti operativno”, rekla je Radulović.

Ona je navela da je sa druge strane, u odnosu na ukupan broj ispitanika, samo dva odsto kazalo da kriza izazvana korona virusom ne utiče na njihovo poslovanje.

“Moram napomenuti da su ovo odgovori dobijeni u periodu od 10. do 30. aprila, a to iz ugla proglašenja Crne Gore za korona fri destinaciju govori da se polako stvara osnov za poboljšanje uslova poslovanja. U tom dijelu, biznis zajednica ima velika očekivanja od trećeg paketa ekonomskih mjera Vlade koji će, prema najavama, uskoro biti donijet”, istakla je Radulović.

Ona je saopštila da iako su mala i srednja preduzeća uvijek predstavljala zdravi dio crnogorske privrede, okolnosti nastale virusom korona dovele su u pitanje njihovu održivost.

“Stanje na terenu pokazuje da su krizu teže podnijela mikro i mala preduzeća koja su pokazala manju sposobnost prilagođavanja novonastalim okolnostima. To je činjenica koje naročito moramo biti svjesni u fazi oporavka privrede koja sada slijedi, a uz mjere koje uključuju finansijsku i kreditnu podršku”, izjavila je Radulović.

Više od 50 odsto preduzeća – učesnika istraživanja navelo je da nema sopstvene izvore finansiranja koji bi im pomogli da prevaziđu novonastalu krizu i oporave svoje poslovanje.

 

Izvor: Pobjeda

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Crnogorsko tržište kapitala danas se može smatrati atraktivnijim za investitore i fondove zahvaljujući sveobuhvatnim reformama i kontinuiranim naporima na usklađivanju sa međunarodnim standardima, ocjenjuje predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK) Željko Drinčić.
Elektroprivreda (EPCG) je već nabavila po povoljnim uslovima dio električne energije koja će nam nedostajati sljedeće godine kada će Termoelektrana (TE) “Pljevlja” zbog rekonstrukcije biti van pogona osam mjeseci, a preliminarne procjene upućuju na to da će nam, uz prosječne hidrološke uslove, nedostajati oko 400 gigavat sati (GWh) električne energije, što bi, kad se prevede na jezik novca, prema sadašnjem stanju koštalo oko 65 miliona eura.