Autor: onogost.me
Foto: pixabay.com
21:48
27.11.2020.

Djecu treba informisati o mjerama, ali ih ne opterećivati

Prolazimo kroz period realne prijetnje za zdravlje, suočavamo se sa virusom koji je za kratko vrijeme izmijenio našu svakodnevicu iz korijena. Pomiješane emocije, strah, isfrustriranost, prirodne su i očekivane. Naša sposobnost da se prilagodimo prolazi vjerovatno jedan od najtežih testova.

 


U svakodnevici koja je izmijenjena pojavom pandemije Covid-19, na momente nam se može učiniti da smo uskočili u scenu nekog naučnofantastičnog filma. Upravo to nas navodi da se zapitamo kako se u novonastaloj situaciji snalaze mališani, odnosno kako se adaptiraju na nove okolnosti.

Kako razgovarati sa djecom, kako im na što lakši način predočiti trenutnu situaciju, objašnjava za Dnevne novine specijalista medicinske psihologije Mina Gazivoda.

“Razgovor o virusu i posljedicama koje sa sobom nosi treba prilagoditi uzrastu i interesovanjima djeteta. Ukoliko je dijete vizuelno-kreativni tip, ono će vjerovatno kroz crteže, igru i druge kreativne načine učenja najlakše usvojiti znanja o pandemiji. Ukoliko je dijete, pak, više analitično i voli da promišlja logično treba mu dozvoliti da pita i istražuje, da postavlja zagonetke i traži odgovore. Najzad, dijete je neophodno informisati o mjerama i razlozima zaštite ali ga ne treba opterećivati informacijama koje su van njegovog interesovanja ili stepena razumijevanja situacije”, smatra psihološkinja.

Djeca su se uz sve promjene koje je uslovila pojava korona virusa u svakodnevnom porodičnom životu, kao i funkcionisanju van kuće, morala prilagoditi i drugačijem modelu obrazovanja, onlajn nastavi.

Gazivoda kaže da svojevrsno izmještanje obrazovnog procesa iz škole u porodični dom, predstavlja readaptaciju djece na koju svaka jedninka drugačije reaguje.

Ona smatra da porodice već imaju iskustva pa bi u tom smislu organizacija, navike i stepen adaptacije trebalo da budu brže uspostavljeni.

“Porodice na ovu readaptaciju ipak reaguje različito od prihvatanja do otpora, a sve zbog različitih životnih okolnosti, navika ali i crta ličnosti, kako roditelja tako i djece. Osim spoljašnjih faktora, prostora za rad, organizaciju, na stepen prilagođenosti značajno utiču stav i ponašanje roditelja kao i verbalne i neverbalne poruke koje šalju djeci, a u vezi sa izmijenjenim načinom školvanja. Po pravilu promjene bolje prihvataju djeca čiji se roditelji lakše i brže prilagođavaju novonastaloj situaciji, koji o njima otvoreno razgovaraju, fleksibilni su i kreativni u nalaženju rješenja za netipične okolnosti. Ovo učenje zove se učenje po modelu i veoma je važno za djecu mlađeg uzrasta”, objašnjava Gazivoda.

Izvor: Dnevne novine

Ostale vijesti iz kategorije

  • 17:44
    15.1.2021.

    Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile su analize i Institutu dostavile rezultate za 1940 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 414 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.

  • 13:35
    15.1.2021.

    Ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, epidemiolog Instituta za javno zdravlje prof.dr Dragan Laušević i šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović predstavili su danas Nacionalnu strategiju za imunizaciju protiv SARS – CoV-2 (COVID-19).

  • 12:13
    15.1.2021.

    U Opštoj bolnici Nikšić trenutno su hospitalizovano 84 COVID pacijenta, sapšteno je iz te zdravstvene ustanove.

  • 22:24
    14.1.2021.

    Niko od nas nije pošteđen stresa, jer naprosto to je svuda oko nas i nemoguće se u potpunosti izolovati, ali činjenica je da sami sebi možemo olakšati. I to uz pomoć prirode.