Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Šobajići u umjetnosti

93751ac954ba79e29fca0fbf414c40be
vijesti.me
  • Autor onogost.me
  • 16.05.2018. u 13:18

Neko je davno primjetio da u genetskom kodu porodice Šobajić postoji ta kulturno-prosvjetiteljska misija, a dokaz je da i danas ta linija ima svoje nasljednike u likovima poznatog slikara evropskog i svjetskog renomea Miloša Šobajića i profesora na Muzičkoj akademiji na Cetinju Dragana, kazao je prof. Mihailo Perošević na tribini „Doprinos Šobajića crnogorskoj umjetnosti i kulturi“.

O Šobajićima su, kako je kazao, pisali mnogi, posebno hroničar Veljko Šakotić, ali samo je akademik Niko Martinović u knjizi „U sazvežđu duha“, koja je objavljena 2009. sveobuhvatno predstavio porodicu koja zauzima posebno mjesto u umjetničko-kulturnom uzdizanju Nikšića, ali i Crne Gore. U pomenutoj knjizi Martinović, koji je objavio i studiju „Od Ilije do Miloša“, predstavio je Maksima, Bekicu, Branka, Iliju, Sima i Petra Šobajića.

Maksim je osnovao čitaonicu, bio je književnik, sakupljao je narodne umotvorine i bio hroničar grada.

Bekica Šobajić, dramski pisac, novinar, dramaturg i glumac, javni radnik i jedan od osnivača čitaonice bio je “vokacijskom slojevitošću i instruktivno kreativnim angažmanom odistinski anticipator modernog građanskog senzibiliteta i progresivnih socijalnih promjena u evropskom duhu”. Jedan je od osnivača “Zahumlja”, bio je saradnik “Nevesinja” i “Onogošta”.

Ilija Šobajić, rodonačelnk crnogorske grafike, bio je i prosvjetno- pedgoški pregalac i bard crnogorske umjetnosti.

Simo Šobajić je bio političar liberalno građanske provenijencije, pripovijedač, publicista, osnivač i urednik “Narodne misli”, “majstor retorskog reda”. Zaslugom njegovog brata Petra posthumno su objavljene dvije knjige – “studija iz oblasti psihokarakterologije “Crnogorci” i zbirka pripovjedaka “Iz kršnog zavičaja”.

Antropogeograf i etnograf Petar Šobajić bavio se proučavanjem etnogeneze dinarskih plemena i njihovom istorijom, dok je Branko bio trgovac, fotograf i vlasnik prvog bioskopa u gradu.

 

Izvor: vijesti.me

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci