Autor: onogost.me
Foto: Privatna arhiva
09:28
25.7.2021.

Bibliotekar preporučuje – "Vergilijeva smrt"

Herman Broh rođen je 1886. godine u Beču, kao sin fabrikanta.


Poslije studija filozofije i matematike, i nakon naučnog puta u Ameriku, Broh je preuzeo očevu fabriku. Međutim, 1927. godine, u četrdesetoj godini života, odustaje od karijere industrijalca. Daje ostavku na sva zvanja i odlazi na univerzitet u Beču da završi studije. Međutim, tek od 1928. do 1931. godine pisao je svoj prvi roman, trilogiju "Mjesečare". Zatim je napisao prve dvije koncepcije romana "Zavodnik", od kojih druga ostaje nedovršena, kao i kasnije treća. Tokom njemačke okupacije Austrije 1938. godine, Broh je bio uhapšen od tajne policije, i u zatvoru je počeo da piše prvu koncepciju svog kapitalnog djela "Vergilijeva smrt". Uz pomoć inostranih prijatelja, između ostalih i Džejmsa Džojsa, uspio je da emigrira. Nakon kratkog boravka u Engleskoj i Škotskoj, boravio je u Americi gdje se bavio istraživanjima istorije, teorije saznanja i psihologije masa. Finansiran od različitih fondova tamo je živio u skromnim uslovima. U Americi je dovršio roman "Nevini" i "Vergilijevu smrt". Umro je od srčanog udara 1951. godine u 65. godini života u svom stanu u Nju Hevnu.

U opštoj recepciji primijećeno je da se "Vergilijeva smrt" razilazi sa uobičajenim predstavama o romanu, pa je nazivana i "lirsko-epskom poemom". Tomas Man je "Vergilijevu smrt" ubrajao "u najviše domete njemačke književnosti". Djelo prikazuje posljednje sate života velikog rimskog pjesnika Vergilija. Roman je podijeljen na četiri poglavlja, alergorijskih naziva: Voda, Vatra, Zemlja i Eter. Napisan je većim dijelom u unutrašnjem monologu, sadrži i dijaloške odlomke (posebno razgovore Vergilije i cara Avgusta koji se približavaju tradicionalnom romanu). U prozi specifične sintakse prožimaju se prošlost i sadašnji sati pjesnika na umoru. Broh se time oslanja na istorijska svjedočanstva, ali to ipak ne čini "Vergilijevu smrt" istorijskim romanom. Prije bi se moglo govoriti o istoriji nastajanja "Eneide". Vergilije namjerava da uništi svoje djelo, jer ono više ne reprezentuje spoznaje do kojih je naknadno došao. Vegilijeva smrt je roman o rimskoj kulturi, ali i odnosu etičkog, estetskog i političkog svjetonazora.

Odlomak

"… sve što se zbivalo desilo se van vidljivog i čujnog, dogodilo se izvan svakog čulnog saznanja, desilo se noću a ipak je bilo vanredno jasno i svijetlo, dogodilo se u bezbitnom a ipak je obuhvatalo sva suštastvena obličja; zbivalo se to kao ravnoteža, zbivalo se u beskrajno neprimjetnim nizovima ravnoteže, koji su, dajući i smisao i sadržinu i oblik i ime, obuhvatali svoje postojanje i sve sjećanje, čeličnu tutnjavu mora kao i srebrnasti žamor jeseni, tučane otkucaje zvijezda kao i topli dah stada, mjesečni zvuk frule kao i rosu na sunčanoj živici djetinjstva."

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković

Ostale vijesti iz kategorije