Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Bibliotekar preporučuje – “Proces”

image1_2
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 27.02.2021. u 22:37

Franc Kafka rođen je 3. jula 1883. u Pragu, a umro 3. juna 1924. u Beču. Spada u red najznačajnijih i najuticajnijih pisaca dvadesetog vijeka. Presudni uticaj na recepciju Kafkinih djela imao je Maks Brod, Kafkin i prijatelj koji se oglušio o Kafkinu testamentarnu volju i objavio njegova djela.

Za života je Franc Kafka ostao poznat samo užem krugu čitalaca. Istina, krugu kome su pripadali Tomas Man, Herman Hese, Alfred Deblin, Rajner Marija Rilke, Robert Muzil, Kurt Tuholski… Odmah po završetku Drugog svjetskog rata Kafkina djela su preko Amerike vraćena u Njemačku, gdje su prihvaćena kao ravnopravna sa djelima Tomasa Mana ili Bertolda Brehta. Kafkina poularnost u tim godinama bila je veoma velika.

Kafka je imao nekoliko ljubavnih veza u životu, dvije raskinute vjeridbe, ali se nikada nije oženio. Godine 1920. upoznao je Milenu Jesensku, koja je prevela neka od njegovih djela na češki, i postao blizak sa njom. Sa Dorom Diamant se upoznao 1923. i to je bila njegova poslednja ljubav. Dora je između 1923-1924. na Kafkin zahtev spalila jedan dio njegovih spisa.

Za Kafkinog života objavljene su samo neke njegove pripovijetke: „Presuda“, „Preobražaj“, „U kažnjeničkoj koloniji“, „Seoski lekar“ i „Umjetnik u gladovanju“. Tek posthumno su objavljeni romani „Proces“, „Zamak“ i „Amerika“. 

PROCES

Naslov romana sugeriše da se radnja vrti oko sudskog procesa, no djelo je zapravo Kafkina pobuna protiv sistema i birokratije. Tako “Proces” može da označava čovjekovu bespomoćnost i borbu protiv onih koji su veći od njega. Sud koji se kao nevidljiva, ali postojeća instanaca čitavo vrijeme provlači kroz djelo osudio je i progoni pojedinca koji ni sam ne zna za šta je tačno kriv.

Proces može da se tumači i kao neizbježnost ili neupitnost sudbine, što je vidljivo i u ponašanju Jozefa K. na kraju djela, gdje se on miri sa smrtnom presudom bez otpora. Čitav koncept otuđenja, koji kod Kafke možemo da nađemo i u djelu “Preobražaj”, odraz je autorovog pokušaja pronalaska samoga sebe.

Citat                                 

 “Htio sam da kažem“, reče sad K. ne zaustavljajući se više, „da sam na svaki način veoma iznenađen, ali kad je čovjek trideset godina na svijetu i kad je morao sam da se probija kroz život, kao što je meni bilo suđeno, onda on ogugla na iznenađenja i ne padaju mu suviše teško.”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci