Bibliotekar preporučuje – “Ponavljanje”

Svoju filozofsku misao gradi u ranim godinama svog života kada se pojavila velika zainteresovanost za teologiju i moralna pitanja koja su bila okidač za razvoj njegove filozofije. Teško djetinstvo i događaji poput razvoda njegovih roditelja i jake očeve ideologije pod kojom je vaspitan Kjerkegor, uzdrmali su njegove teološke temelje i pojačali kritičku misao koja mu je kasnije zaradila nadimak “Danskog Sokrata”. 

Njegov otac Mikal Kjerkegor zbog svog radikalnog tumačenja starog zavjeta, plašio se za sudbinu svoga sina zbog crkvene dogme da se grijesi porodično nasleđuju i odlučuje da ga šalje na teološke studije. Seren nije uspio u roku da završi studije ali iznenadna očeva smrt 1838. godine natjerala ga je da završi svoje školovanje. Već 1841. godine završava disertaciju koja se vodila pod nazivom “O pojmu ironije” koja mu je poslužila kao odskočna daska u daljim istraživanjima. Veliki uticaj na njegovu misao imao je njegov burni život u srednjim dvadesetim godinama kada se jos uvijek izgrađivao i tražio nakon razočaranja kojeg je doživio slušajući Šelingova predavanja. Posle toga postaje stvaralac filozofsko-teoloških tekstova i knjiga od kojih su najuticajnije Ili- ili, Ponavljanje, Strah i drhtanje, Filozofske mrvice itd.

Umro je 11. novembra 1855.

Knjiga koja nosi naslov “Ponavljanje” predstavlja razvoj filozofske ideje i pojma ponavljanja kao suprotnu ideju od antičkog pojma sjećanja koji je predstavljao kretanje unazad. Zbog velike želje da isproba svoju teoriju autor odlučuje da se vrati u Berlin gdje je već boravio određeno vrijeme, i time provjeri da li ponovnim dolaskom može da nauči nešto novo ili samo da izgubi još više. 

Ubrzo nakon susreta sa prijateljem počinju da isplivavaju nedoumice i neslaganja oko samog pojma ponavljanja. Kjerkegor tvrdi da čovjek jedino ponavljanjem moze da usvaja nova znanja jer ne može da se osloni na puko sjećanje koje je podležno promjenama i fantaziranju. Ponavljanje predstavlja ne samo oživljavanje određenih znanja već i njihovo dopunjavanje, što je ujedno i glavni adut ovog pojma. Ponavljanje prožima sve oblasti našeg života i time ima posebno mjesto u ljudskoj egzistenciji. Za ponavljanje nam je potrebna hrabrost jer se u momentu ponavljanja susrećemo sa samim sobom, sa svojim stavovima i znjanjem koje smo odlučili da obnovimo. Ono nikada nije isto zbog promjenjivosti ljudske prirode.

Odlomak

“Nada je dražesna djevojka, koja bježi iz naših ruku. Sjećanje je lijepa starija žena, koja u datom trenutku čovjeku ipak nikad ne pomaže. Ponavljanje je voljena supruga, sa kojom nikad nije dosadno. Jer čovjeku dodija samo novina a nikad starina; i ako to imamo u vidu, postajemo srećni. Ko želi samo da se nada, kukavica je, ko želi samo da se sjeća, požudan je, no taj ko želi ponavljanje, čovek je, i što temeljnije zna da to sebi razjasni, utoliko je dublji čovjek”.

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković