Bibliotekar preporučuje – “Majstor i Margarita”

Bulgakov je sa najboljim ocjenama završio medicinu, ali nije dugo radio kao ljekar, posvetio se pisanju.

Mihail Bulgakov pisao je pripovijetke, priče, feljtone, filmske scenarije, opere, drame i romane razvijajući poseban autorski stil i preoblikujući gogoljevsku tradiciju groteske, fantastike i društvene satire. Bulgakov je doživio da se njegovi komadi zabranjuju i skidaju s repertoara, da se cijelog života bori sa cenzurom i da većinu svojih djela ne vidi u štampanom izdanju. Zbog romana koji govori o građanskom ratu “Bijela garda”, kasnije dramatizovanog pod nazivom “Dani Turbina”, bio je meta napada samog Staljina. Sličan gnjev izazvao je književnim remek-djelom “Majstor i Margarita”, pisao je punih deset godina koje je štampano tek 1966. godine, 26 godina nakon njegove smrti.

Vrlo slojevit, komplikovan, majstorski napisan “Majstor i Margarita” je moderan roman sa elementima fantastike, pun filozofskih misli i simbolike, spada u ruska klasična djela… Ovaj roman preživio je sovjetsku cenzuru i test vremena da bi ostao jedan od najvažnijih ruskih romana 20. vijeka i još uvijek je aktuelan u današnjem svijetu. Od političkih spletki i oštre socijalne satire do vjerskih komentara i vještica. Bulgakov s ljubavlju učitava svaku stranicu poluauto-biografskim frustracijama i oštrom ironijom dok oslobađa paklene moći sovjetske Moskve.

Majstor i Margarita je bajkovit roman. Pisanje jednostavno teče i nevjerovatno je komično, likovi su veoma simpatični. Volandova demonska povorka izuzetno je zabavna i čitalac će biti primoran da nastavi čitati samo da vidi kakav haos mogu da podstaknu dok preplavljuju grad. Majstor, koji je heroj svih potisnutih autora, i njegova ljupka Margarita dragulji su ove priče. Iako pozajmljuju svoja imena ovom naslovu romana, ovo dvoje ljubavnika čine vrlo mali dio priče,

Za Bulgakova, spoj fantastičnog i svakodnevnog u Majstoru i Margariti služi mu kao manifest. Tokom svog života borio se za očuvanje cjelokupnog ljudskog iskustva, a ne dvodimenzionalnog totalitarizma u staljinističkom SSSR-u, gdje je ljudski život bio izravnan sa bilo kakvim osjećajem čuđenja, kreativnosti i bujnosti. Umjesto toga, zalagao se za ljudski život sa svim njegovim sjenkama i bojama, sa temeljima u mašti i čuđenju. Sloboda koju je tražio nije bila samo sloboda od komunalnog stanovanja ili represivne vladine politike. Umjesto toga, tražio je slobodu da zamišlja, sanja, uliva svoj život u čuđenje i dijeli svoju viziju.

Odlomak

“Ove oči ne lažu. Jer koliko sam vam puta samo govorio da se vaša osnovna greška sastoji u tome što potcjenjujete značenje i značaj ljudskih očiju. Shvatite, jezik može da sakrije istinu, ali oči nikada! Postavljeno vam je iznenadno pitanje, vi čak i ne zadrhtite, u jednom trenu uspevate da se savladate i znate šta je potrebno reći da biste sakrili istinu, veoma ubjedljivo govorite, nijedna se bora na vašem licu neće ni pomjeriti, ali nažalost, uznemirena pitanjem, istina s dna vaše duše skače za tren u vaše oči i – sve je gotovo. Ona je zapažena, a vi ste razotkriveni, uhvaćeni!”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković