Autor: onogost.me
Foto: Privatna arhiva
08:05
27.9.2020.

Bibliotekar preporučuje – “Hadrijanovi memoari”

Romansijerka, pripovijedateljka, dramaturg i esejistkinja, vegetarijanka, svjetski putnik, borac za zastitu zivotina Margerit Jursenar stekla je svjetsku slavu svojim istorijskim i metafizičkim romanima, u kojima dominiraju likovi iz daleke prošlosti.


Rodila se u  francusko-belgijskoj porodici. Ona je bila dijete 20. vijeka, rođena u Briselu 1903, a umrla 84 godine kasnije u SAD, u koje je izbjegla u osvit Drugog svjetskog rata i ostala da živi s druge strane okeana do kraja života.

Majka joj je umrla deset dana poslije porođaja, te se o njenom vaspitanju brinula baba, mnogobrojne dadilje i otac, koji se, ne odustajući od sopstvenog pustolovnog života, posvetio njoj i njenom obrazovanju. Otac ju je još u djetinjstvu uputio u grčko-rimsku kulturu, školovana na helenskoj i rimskoj tradiciji, radoznalog i nemirnog duha, Margerit je počela da piše već u ranoj mladosti. Prvi roman Aleksis ili sporazum o beznadežnoj borbi objavila je 1929. Njeno interesovanje za orijent i stari svijet rezultirao je nizom djela u međuratnom periodu, od kojih su  posebno zanimljive Orjentalne priče (1938), sa tri teme iz srpske epske tradicije (Osmijeh Kraljevića Marka, Zidanje Skadra i Smrt Kraljevića Marka). Svjetsku slavu stekla je romanima Hadrijanovi memoari (1951) i Crna mena (1968)… Margerit Jursenar je prva žena koja je izabrana u Francusku akademiju (1980).

Sa dvadeset godina Margerit Jursenar začela je ideju da napiše život cara Hadrijana. Na zadatak je potrošila pet godina, a zatim uništila rukopis i sve svoje bilješke. Tokom naredne decenije i po, vraćala se ideji nekoliko puta, i svaki put je priznala poraz. Konačno, u ranim 40-ima, došla je do metode u koju je mogla da vjeruje, a koju opisuje kao „pola istorije, pola magije“: provela je nekoliko godina sistematski pretvarajući se u posudu za odavno umrli carev duh. Pročitala je sve knjige koje su još postojale u njemu ili koje je možda čitao. Posjetila je mjesta koja je on posjetio i dodirnula statue koje je on dodirnuo. Svake noći, pokušavala je da zamisli da je ona Hadrijan i satima je pisala detaljne izvještaje o onome što je mogao vidjeti i osjećati. Bila je potpuno svjesna svih zamki, i koristila je svoje znatne vještine da se izbaci iz procesa; „nije htjela da diše na ogledalo“. Sastavila je desetine hiljada stranica bilježaka i grubih nacrta.

Hadrijanovi memoari (1951), remek djelo o kome je autorka govorila:

“U ovoj knjizi sažet je ogroman rad, koji sam obavila samo za sebe. Uobičajila sam da svake noći skoro automatski pišem rezultate dugih vizija prouzrokovanih prisnošću sa drugim dobom u koje sam se prenosila. Zapisivala sam i najmanju riječ, i najmanji pokret, i najneprimjetniji preliv; scene koje ova knjiga, ovakva kakva je, svodi na dva reda, odvijale su se do najmanjih pojedinosti i kao usporene. Sakupljeni jedan uz drugi, ovi, da tako kažem, izvještaji predstavljali bi knjigu od nekoliko strana. Ali ja sam svakog jutra spaljivala ono što sam preko noći uradila. Tako sam bila napisala i veliki broj nejasnih misli i nekoliko dosta nepristojnih opisa.”

Margerit Jursenar je napisala knjigu o usamljenom, depresivnom, ostarjelom rimskom caru Hadrijanu koji pati od urođenog srčanog poremećaja iako to potencijalnom čitaocu ne zvuči dovoljno primamljivo, razmišljao je o određenom događaju koji primjećuje ili pokazuje nas nesvjesno, kao osvjetljavanje čitavog njegovog života.

 Knjiga je napisana u obliku pisma njegovom usvojenom nasledniku, budućem caru Marku Aureliju. Hadrijan u romanu nije samo rimski car, građanin svijeta i oboženi vladar, kome je srce pulsiralo u ritmu grčke poezije, čija je izdržljiva građa osvojila varvarske granice sjeverne Britanije, čiji je strateški um primjenjivao revolucionarne zakone koji regulišu upotrebu robova i za promociju kulture u Panteonu, čija je skromnost utišavala pobunjeničke glasove i čije su prekomjernosti zastrašivale saveznike.

„Pomislio sam da velike ljude karakteriše ekstremna pozicija koju zauzimaju i da se junaštvo naslednika sastoji u tome da se tokom svog života drže te ekstremnosti. Oni su naši polovi ili antipodi “.

 Ispod impozantne veličine istorijske ličnosti, umirući čovjek izdiše poslednji dah ispružen na samrtničkoj postelji i suočava se sa svojim kontradiktornim ja. Utopljen u erotsku dvosmislenost, progonjen idiličnim sjećanjima na platonsku ljubav i suvišnu zaljubljenost, Hadrijan baca masku strahovitog cara i pokazuje se kao ranjiv čovjek kojeg muči njegovo kajanje, agresivni ponos i bezobzirna ambicija koja ne može ometati predstojeće raspadanje svijeta koji je tako pedantno konstruisao opsesivnom disciplinom i krvavom žrtvom. Jursenar dekonstruiše Hadrijanovu  premoćnu ličnost dok istovremeno razvija svoja intimna razmišljanja o starenju i smrti, prijateljstvu i istinskoj ljubavi, umjetnosti i filozofiji, pravdi i društvenom poretku, stvarajući dramatičnu napetost. 

Odlomak

Život je okrutan, to dobro znamo. Ali upravo zato što ne očekujem mnogo od ljudske sudbine, srećna razdoblja, djelimičan napredak i čovjekovi napori da uvijek počinje iznova i nastavlja čine mi se pravim čudom, što nadoknađuje gotovo nepreglednu masu zala, neuspjeha, nebrige i zabluda.

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković

Ostale vijesti iz kategorije

  • 07:48
    24.10.2020.

    Na bioskopskom platnu Cineme 213 danas će se prikazati tri projekcije.

  • 07:43
    23.10.2020.

    Posjetioci bioskopa Cinema 213 danas će biti u prilici da pogledaju tri filma.

  • 07:41
    22.10.2020.

    Nakon kraće pauze, bioskop Cinema 213 od danas nastavlja sa prikazivanjem projekcija. Ove sedmice stižu tri nova filma -  porodična avantura “Lesi se vraća kući” i trileri “Osinja mreža” i “Prevodioci”.

  • 17:20
    21.10.2020.

    Ovogodišnje, četvrto izdanje revije muzičkog dokumentarnog filma Rokumentarni dani 2020. održaće se od 23-27. oktobra u tri grada – Podgorici, Nikšiću i Mojkovcu.