Od sada drugačije sa šumskim blagom Crne Gore

Konačni cilj dalekosežnih promjena koje slijede je jačanje odgovornosti, domaćinsko gazdovanje uz poštovanje tradicije i potreba sadašnjeg trenutka, uz opravdano očekivanje da će naše šume biti primjer održivog korišćenja i u funkciji ispunjenja svih potreba naših građana, kazao je za CdM državni sekretar za šumarstvo i drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Milosav Anđelić.

“Novi koncept organizacije podrazumijeva napuštanje koncesionog načina korišćenja državnih šuma (uz poštovanje već stečenih prava), prodaju drveta na panju i na šumskim stovarištima preko Berze drveta. Program je urađen na osnovu cjelovite studije sistemsko-organizacionih, kadrovskih i ekonomskih okvira i izvodljivosti novog modela gazdovanja šumama, u čijoj izradi su učestvovali i međunarodni eksperti kroz projekat koji je podržala Svjetska banka”, objasnio je Anđelić.

Prevazilaženje nedostataka dosadašnje prakse

Kako je naglasio, razlog za novi sistem organizacije šumarskog sektora su nedostaci u primjeni koncesionog modela korišćenja šuma leže u nedovoljnoj efikasnost u korišćenje šumskih resursa i niskom stepenu valorizacije šuma.

“Posljedice koje su ostale ogledaju se u nerealizovanim aktivnostima na zaštiti šuma, šumsko uzgojnim radovima kao i činjenici da koncesionari uglavnom nijesu ulagali dovoljna sredstva u izgradnju i održavanje šumskih puteva”, navodi Anđelić.

Novi koncept organizacije berze drveta otvara nova radna mjesta

Cilj koji se želi postići u novom sistemu organizacije treba da prevaziđe nedostatke u primjeni koncesionog modela korišćenja šuma i da se kroz domaćinsko gazdovanje pospješi veća briga za zaštitu i uzgoj šuma sa jedne strane a sa druge strane, da se kroz višenamjensko korišćenje omogući  razvoj preduzetništva čime će se otvarati nova radna mjesta.

“U novom konceptu organizacije preko berze drveta, drvna građa će biti dostupna znatno većem broju preduzeća iz oblasti prerade drveta a koja su u prethodnom periodu bila uskraćena da dođu do potrebne sirovine za proizvodnju jer su se pojedini koncesionari pojavili kao monopolisti u raspolaganju sirovinom iz šuma u državnom vlasništvu”, navodi Anđelić.

Prema njegovim riječima, novi sistem organizacije donijeće i nove koristi za šumarski sektor i razvoj ruralnih područja.

“Kroz otvorene ponude i potražnju (Berza drveta) postignuće se veće cijene drveta odnosno biće bolje vrednovanje drvne sirovine i sa tim veći prihodi za šumarski sektor i lokalnu ekonomiju u najšumovitijim područjima. Time će više nego dvostruko biti uvećan ukupni prihod sektora od korišćenja šuma sa postojećih 7,2 miliona eura (rekordno ostvaren u 2019.) na 16,2 miliona eura! Sve će to usloviti i višestruko uvećanje obima bioloških i tehničkih ulaganja u šume (pošumljavanje, održavanje i izgradnju šumskih puteva, potom programske podrške privatnim vlasnicima šuma), bez čega nema održivog gazdovanja šumama”, ističe Anđelić.

Kroz novo uspostvaljenu strukturu i standarde u vrednovanju poslova i radova, Anđelić ističe da će se poboljšati i socijalni standard zaposlenih u šumarstvu jer će plate biti veće za 30 odsto od postojećih koje su imali u sistemu državne uprave.

Smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi u sektoru šumarstva

Značajan doprinos reforme šumarskog sektora biće i u sprovođenju Vladine politike na smanjenju kadrovskog obima državne uprave, jer novim modelom organizacije broj upošljenih se smanjiti za 360 službenika što je u postojećim uslovima itekako važno.

“Novi model organizacije stvoriće uslove za formiranje novih malih i srednjih preduzeća i razvoj zdrave konkurencije, a sa tim značajno će se razviti mehanizmi  za suzbijanje sive ekonomije pogotovo u segmentu kod evidentiranja i oporezivanja usluga na korišćenju šuma (usluge sječe, privlačenja i transporta drvnih sortimenata na godišnjem nivou iznose do 10 miliona eura)  a što do sada nije bio slučaj”, kazao je Anđelić.

Značajni benefiti od reforme sektora će biti i za državni budžet i lokalne samouprave, jer će, objašnjava on, brojne pokrenute aktivnosti pod okriljem novoformiranog privrednog duštva omogućiti značajno veći prihode sektora, a sredstva će u novom sistemu organizacije vraćati preko naknada kako od prodatih gotovih drvnih sortimenata tako i prihoda iz realnog sektora koji će se ostvarivati kroz novoosnovana preduzeća i povećanje prihoda od ostalih naknada kao što su prihodi na dohodak…

Održivi razvoj i očuvanje biološke raznovrsnosti

Nedrvne funkcije šuma (non-wood forest function), očuvanje biološke raznovrsnosti i održivo gazdovanje šumama u novom organizacionom obliku dobiće na značaju, čime se stiču uslovi za integralno održivo i multifunkcionalno gazdovanje šumama koje uključuje unaprjeđenje šumskog fonda u pogledu kvantiteta i kvaliteta i uvećavanje prinosa, unaprjeđivanje vitalnosti i ekološke stabilnosti šuma, očuvanje biološke raznovrsnosti šuma i vodnog režima, jačanje otpornosti šuma na klimatske promjene, kao i povoljnog uticaja šuma na životn sredinu, ruralnu ekonomiju i stanovništvo.

“U tom segmentu posebna pažnja biće posvećena korišćenju proizvoda iz šume kao što su gljive, ljekobilje i šumsko voće. U prošloj godini iz Crne Gore je izvezeno 7,5 milona tih proizvoda uglavnom u neprerađenom obliku. Znamo da su naše šume veoma izdašne sa tim resursima i cilj nam je da ih u budućnosti koristimo a značajno racionalniji način”, kazao je Anđelić.

Kako je istakao u izjavi za CdM, Anđelić navodi da zna da šira javnost u ovom trenutku od njih očekuje i potvrdu da ono što je planirano bude i realizovano, odnosno očekuje da ovaj Program ne ostane spisak lijepih želja.

“Nakon usvajanja ovog akta predstoje nam Izmjene i dopune Zakona o šumama gdje ćemo u proaktivnom odnosu sa svim partnerima definisati ključna određenja za ispunjavanje programom definisanih usmjerenja. To smo radili i kroz proces izrade samog Programa gdje je ostvarena participacija sa privrednicima i drugim zainteresovanim stranama, pri čemu je data puna podrška reformskim aktivnostima. Dosadašnje aktivnosti sprovođene uz povećanu mobilnost svih činilaca, ukazuju na unapređenje stanja u ovoj oblasti, bez obzira na aktuelne posledice pandemije virusa SARS-CoV-2 na privredu”, navodi Anđelić.

Jezikom brojki

U poređenju sa prošlom godinom proizvodnja je, ističe on, uspješnija gotovo po svim parametrima i uvečana je za 57 odsto .

“Isti je slučaj sa trendom rasta novozapošljenih u sektoru koje je takođe uvećano u odnosu na prošlu godinu za 10 odsto”, kazao je Anđelić.

Podsjeća i da je u prošloj godini ostvaren rekordan prihod u reprokompleksu šumarstva i drvoprerade od 120.269.800 eura, a što je za 48.797 eura više nego u 2015. godini koja je bila rekordna po industrijskoj proizvodnji.

“Broj radnika u reprokompleksu se u istom periodu uvećao za novih 828 radnih mjesta a prihodi Uprave za šume, uz smanjeni obim sječe od 36 odsto su uvećani za 2,720.000 eura uz 100 odsto naplativosti koncesionih naknada uz  manji izvoz oblovine iz Crne Gore za 58 puta nego u 2015, a značajno su redukovane sve bespravne aktivnosti u šumarstvu. Sve osvareno je ohrabrujuće ali ne i dovoljno jer prostora za unaprjeđenje stanja ima u svim segmentima ovog složenog reprokompleksa”, zaključio jes Anđelić.

Izvor: CdM