“Luča” nekad i sad – Vučurović: Ko je imao trojku tokom školovanja nije mogao biti lučaš, Radović: Svaka reforma gora i gora

Danas ova mlada Nikšićanka dok broji sitno kada će kao apsolvent odbraniti diplomu, ne krije  razočaranje zbog slučaja na Medicinskom fakultetu gdje prijemni ispit nije položilo 90 „lučaša“ od ukupno 102 kandidata.

„Pripadam generaciji koja je takođe polagala prijemni ispit, međutim u mojoj generaciji rezultati su bili neuporedivo bolji. Razumijem da su mlade kolege radile prijemni ispit pod izmjenjenim okolnostima uz veliku dozu stresa, ali moram da primjetim da je vremena za pripremu bilo. Vjerujem da su pouku izvukli,  jer prijemni ispit nije ništa u poređenju sa gradivom koje ih čeka na fakultetu. S obzirom na to da je naša profesija posebno zahtjevna želim da im poručim da jedino znanjem i strpljenjem možemo ostvariti ciljeve koje smo sebi postavili“, kazala je Kustudić.

Radni vijek dug 43 godine profesorica hemije Stanojka Vučurović provela je u nikšićkoj Gimnaziji i ističe da je alarmantno da manje od jedan odsto đaka položi prijemni, ali da su djeca najmanje kriva.

„Moje viđenje je da su djeca dosad imala nekih 300 zadataka koji su se ponavljali desetak godina na prijemnom i na to su najviše obraćala pažnju. Tako da im je ove godine taj sistem malo izmjenjen i da je ovo rezultat.  Kad su djeca spremala prijemni nijesu imala interesovanja ništa mimo toga da nauče. Jednostavno njima se tih 300 zadataka vrćelo deset godina. Mnogi su te zadatke memorisali“, kazala je profesorica Vučurović, koja je od septembra u penziji.

Ističe da nije imala priliku da pogleda ovogodišnji test, ali u razgovoru sa kolegama hemičarima sa fakulteta, kako su joj kazali, to je nešto što bi srednjoškolci trebali da znaju.

Vučurović navodi i da je učenike omela situacija zbog koronavirusa, neredovno održavanje nastave, zbog čega su se oni opustili.

 „Mislili su da će se u ovoj situaciji sve olako završiti, najviše mislim da ih omelo što su smatrala da će biti sistem zadataka isti kao dosad i neće puno da se opterećuju kad ne moraju. Danas đaci nemaju neko interesovanje, zašto i kako ne znam, ništa mimo onoga što im treba“, zapaža Vučurović.

Ovakva situacija kada je počinjala sedamdesetih da radi u prosvjeti, ističe, nije se mogla desiti.

Sjeća se da učenik nije mogao dobiti „Luču“ , ako je imao trojku tokom školovanja i da je ovo đačko priznanje dobijao mali broj učenika.

„Sad mi je čudno da ih ima dosta jer se jednako tretiraju društveni i prirodni predmeti, malo je ljudi koji su jednako zainteresovani i za jednu i za drugu grupu predmeta. Kriterijumi su drugačiji sada, nekad se moralo jednako znati ono što se uči u septembru i u junu.  Međutim, moram istaći da ima genijalne i pametne djece“, kazala je ona.

Navodi da je po njenim kriterijumima u posljednje vrijeme bilo više nego što treba „lučaša“, ali opet svakako ima više djece koji su je zaslužili u današnjim uslovima.

Tragajući za uzrocima loših rezultata, Vučurović navodi, da je sve neozbiljno postalo čim su ukinuti prijemni na fakultetima.

„Đaci su jednostvno ušli u jurnjavu za prosjekom i djecu jednostavno ništa nije interesovalo. Nekad je to bilo ozbiljno i djeca su znala da njima treba znanje za prijemni. Ja donekle razumijem djecu, i mi smo bili djeca, pa smo radili onoliko koliko nam je trebalo iz jednog predmeta. Učili smo koliko smo procjenili da treba, nekad je to stizalo sve na fakultet, bili smo svjesni da sve što smo propuštili je bilo po nama, sad je sve drugačije. I na fakultetima se mnogo lakše dobijaju desetke nego ranije, sve je to povuklo jedno drugo“, objašnjava Vučurović.

Voljela bi, kako kaže, da se „Luča“ manje boduje prilikom upisa i da niko ne može upisati fakultet bez prijemnog.

Brojne reforme unazadile obrazovni sistem

„Vjerovatno težak test i online učenje je ostavilo uticaja. Malo opuštenosti, psihičko raspoloženje zbog korone “, razlozi su lošeg rezultata na prijemnom, ocjenjuje profesor matematike u penziji Slavko Radović.

Priča da tokom 42 godine rada u nikšićkoj Gimnaziji, moglo se zapaziti da su ranije generacije bile kvalitetnije.

 „Daleko kvalitetniji maturanti su izlazili, više su shvatali zbog čega uče i onda su htjeli da nauče. I sada ima jako kvalitetnih učenika“, priča profesor.

Kao uzrok pada kvaliteta navodi brojne reforme u obrazovanju.

„Svaka reforma je sve gore i gore donosila. Danas učenik ne može da padne. Sve što se tiče školstva ide sve lošije i lošije i treba mnoge stvari preispitati. Treba podići svijest učenicima, ne toliko možda tražiti znanje iz pojedinačnih predmeta koliko jedno opšte vaspitanje, kulturu i da vidi zbog čega uči, a onda će on sam da uči“, ocjenjuje Radović.

Marija Goranović