Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Heroj sa osmjehom na gubilištu – poruka da ne može i ne smije biti mirenja sa zlom!

ljubo-cupic-e1431160358838
  • Autor onogost.me
  • 20.01.2018. u 07:24

Borac i slobodar, Ljubo Čupić, koji je među brojnima strjeljan zbog antifašizma, sigurno nije bio jedini koji je bez straha izašao na crtu za metak. Herosjtvo i junaštvo krasilo je mnoge njegove drugove borce. 

No, taj njegov osmijeh prksoni, iskreni, opominjući, osmijeh koji  i danas poručuje da prava strana mora pobjediti, nešto je po čemu će se pamtiti Čupić, ali i narod i država koju je branio. Herojsko držanje i slobodarki osmijeh na samom strelištu 9. maja 1942. godine zabilježen je i objektivom, a fotografija Čupića kao simbola otpora, na kojoj prkosi smrtnoj presudi obišla je svijet. Spomenik u garadu iz kojeg je poslao najjaču i najvažniju poruku svijetu trebalo je biti odavno podignut. Najava da se konačno radi na izradi spomenika, o čemu uveliko obavještavaju mediji, naišla je na odobravanje i oduševljenje Nikšićana koji sa ponosom govore o slobodaru i heroju za sva vremena.

SPOMENIK DO 13. JULA?

Spomenik, kako je kazao novinar Mihajlo Radojičić, u gradu pod Trebjesom trebalo bi da bude otkriven 13. jula, na dan državnosti i stogodišnjice Berlinskog kongresa, kada je priznata crnogorska državnost i nezavisnost.  Skulpturu u bronzi radi vajar Zlatko Glamočak, a finansijer skulpture za sada želi da bude anoniman.

Da bi spomenik zaista bio i postavljen u  Nikšiću neophodno je da lokalna uprava dobije zvaničnu inicijativu, što još uvijek nije urađeno. Nakon inicijative opština bi trebalo da pošalje predlog Minisatsrtvu kulture čiju odluku mora verifikovati lokalna Skupština.

PODIZANJE SPOMENIKA OJAČAĆE  SJEĆANJE

Čupić, po riječima istoričara Dragutina Papovića, bio je tipičan predstavnik mladih komunista Crne Gore između dva svjetska rata, koji su se borili za bolje i prosperitetnije društvo. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Pravni fakultet je studirao u Beogradu gdje se politički angažovao u okviru KPJ i postao član  partije 1940. godine. Učestvovao je u organizaciji Trinaestojulskog ustanka, nakon kojeg je bio borac i politički komesar u samostalnoj četi Nikšićkog partizanskog odreda.  U ruke četnicima pao je poslije borbe u blizini Nikšića u aprilu 1942. godine. Četnički sud u Nikšiću ga je osudio na smrt i strijeljan je 9. maja 1942. godine ispod Petrove Glavice u Nikšiću.  “ Čupić je bio borac protiv fašizma i nacizma, najvećeg zla XX vijeka. Borbom, stavom i gestom na strijeljanju je pokazao da su ideali antifašizma, čovječnost i sloboda važniji od života. Fotografija Čupića je jedan od najboljih podsjetnika tih vrijednosti, a podizanje spomenika u Nikšiću će samo ojačati sjećanje na njegov lik i djelo, i biće poruka novim generacijama zbog čega je važan Ljubo Čupić”, ističe Papović.

NEMA MIRENJA SA IDEOLOGIJOM  KOJA JE PUCALA U OSMIJEH ČUPIĆA

Istoričar kaže i da je vijest o podizanju spomenika Čupiću objavljena gotovo istovremeno kada i najava da neke političke snage namjeravaju da izrade Deklaraciju o pomirenju partizana i četnika.  “ Tome se moramo suprotstaviti jer nema mirenja sa ideologijom koja je pucala u osmijeh partizana Ljuba Čupića. Ne može i ne smije biti mirenja sa zlom. Ljubo Čupić se protiv zle četničke ideologije do kraja borio, a na kraju je porazio osmijehom. Ova Crna Gora mora biti dostojna i sebe i narodnog heroja Ljuba Čupića”, poručuje Papović. Koliko smo dostojni heroja koje smo imali ostaje vremenu da pokaže. Ono što vrijeme sigurno ne može izubrisati je Ljubov osmijeh koji još uvijek, za one koji žele da ga čuju, odjekuje Trebjesom.

FOTOGRAFIJA KOJA JE OBIŠLA SVIJET NASTALA NAKON  IZREČENE SMRTNE PRESUDE

Kada su ga četnici zarobili 1942. godine na Kablenoj glavici kod Nikšića organizovali su javno suđenje u tadašnjoj zgradi pozorišta. Hroničar grada Maksim Vujačić kaže da je suđenju prisustvovalo veoma malo Nikšićana, među kojima se i našao  tada šesnaestogodišnji  Tripko Trile Jošanović .

 “ Njega je , kako mi je on govorio prisjećajući se toga dana,  poslala partijska organizacija Nikšića da ode da vidi šta će Ljubo da priča i kako će suđenje da teče.  Tako da nije tačno da su četnici i Italijani tjerali građane, već oni od straha nijesu smjeli prisustvovati suđenju. Samo je poneko bio od maloljetnika. Ljubo se po riječima Jošanovića držao herojski, junački, čak se i podsmijavao četnicima. Držao se kako i dolikuje toj legendi, prkoseći presudi” , naglašava Vujačić. 

Nakon odluke da bude strjeljan Ljubo je izveden iz sudnice,  kada i nastaje fotografija koja je obišla svijet, a koju je, kako nam je kazao predsjednik UBNORa i antifašista Nikšić  Slobodan Bato Mirjačić, napravio  Karlo Ravnič, koji je za vrijeme boravka italijanskih jedinica do kapitulacije bio na teritoriji Crne Gore, a koji se nikada nije odvajao od šesnaestomilmetarske kamere i fotoaparata.

“ On je napravio stotine i stotine snimaka, a među njima i nekoliko snimaka Ljuba Čupića. Ta fotografija koja je obišla svijet nalazi se u svim muzejima revolucije po svijetu prihvata se i poštuju kao pravi simbol otpora. Napravljena je neposredno pri izlasku iz sudnice”, kaže Mirjačić. Iako je bio u fašističkoj jedinici Ravnič, kako ističe Mirjačić, nije bio fašista.

“ Bio je demobilisan i kasnije je, čim je kapitulirala italija, prešao u brigade Garibaldi. Bio je pri kraju rata jedan od komadanata koji se rame uz rame sa partizanima borio protiv Njemaca”, naglašava Mirjačić.  

SLIKU SAČUVAO MIGO ZORIĆ

Kako kaže hroničar Vujačić Ravnič je na razvijanje donosio filmove u lokalnu fotografsku radnju  u kojoj je radio Migo Zorić, a koji je pod prijetnjom smrtne kazne obećao da neće zloupotrjebiti fotografije i da ih neće iznositi. No, i pored upozorenja da može izgubiti glavu Zorić je sačuvao brojne filmove među kojima je i fotografija Ljuba Čupića kako izlazi iz sudnice,  na kojoj je ovjekovječen i njegov prkosni slobodarski osmjeh, osmijeh otpora.

LJUBOV GROB NA NIKŠIĆKOM GRADSKOM GROBLJU  

Osamdesettrogodišnja Dragica–Gaga Abramović iz Nikšića koja živi u Podgorici, kada god joj zdravlje dozvoljava 9. maja obilazi grob Ljuba Čupića. Gaga je u više navrata javno pričala o nikšićkom Če Gevari, o Ljubovim svezanim rukama koje je podizao u  znak pozdrava i osmijehu koji prkosi smrti. Grob Ljubu Čupiću u znak zahvalnosti podigao je grad Nikšić 1967. godine, a pored starice cvijeće na godišnjicu smrti redovno polažu članovi smostalne izviđačke čete “ Orlovi”, predstavnici SUBNOR-.a  i Čupićev rođak Nikola Čupić. Za narodnog heroja Ljubo Čupić je proglašen 10. jula 1953. godine, a ispod Trebjese, nalazi se Spomenik palim borcima gdje je uklesano i Ljubovo ime.

 IDEJA ODLIČNA, ALI SE NE ZNA KO STOJI IZA NJE

Spomenik Ljubu Čupiću Mirjačić vidi kao odličnu ideju. Ipak, naglašava da je važno znati ko stoji iza nje, ko je investitor i sa koje strane dolazi.

“ Mislim da se krenulo pogrešnim koracima. Za podizanje spomenika trebalo bi prije toga prikupiti saglasnost Ministarstva za kulturu, Skupštine opštine, drugih institucija. Sada se postavlja pitanje da li će se sve to odobriti, kada i kako. Niko nije upoznat ko je investitor, ali činjenica je da je to fantastična ideja, samo je pitanje ko stoji iza nje”, objasnio je Mirjačić.    

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Na kraju prošle godine poreska dugovanja crnogorskih opština, njihovih javnih ustanova i privrednih društava iznosila su 81,3 miliona, dok za kredite opštine duguju još 107 miliona eura, saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja saopštilo je da vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Veliki petak i Uskrs i to: petak 29. mart, nedjelja 31. mart i ponedjeljak 1. april.