Davimo se u dimu: Ili uradite sanaciju deponije, ili ćemo radikalizovati proteste

Riječ je o mještanima koji žive uz tu gradsku deponiju, na kojoj je 11. maja izbio novi požar, koji se posljednjih dana razbuktao. Ova „ekološka tempirana bomba”, kako je vide mještani i ekolozi, nalazi se na šest kilometara od centra grada, a požari su počeli da izbijaju u septembru prošle godine. Deponija je 2003. godine formirana kao privremena, međutim i nakon 18 godina nadležne vlasti nemaju rješenje.

„Deponija se zapalila prošle godine i ne gasi se. Šta oni rade, mi to ne znamo, kojom se vrstom sanacije bave i šta su adekvatno preduzeli to oni znaju. Kao što vidite iz priloženog, mi se ovdje davimo u ovom dimu. Dim je veliki, non stop gori, osjećaj je kao kad je Prvi maj,  gume kad se zapale. Čista je hemija“, kazao je jedan od okupljenih mještana, Goran Nikčević.

Nikčević je ustvrdio da deponija nije predviđena samo za Nikšić, nego i da se odlaže otpad iz drugih crnogorskih opština.

On je poručio da deponija predstavlja zastiđe i da se tiče svih, te da su se danas okupili kako bi pozvali nadležne institucije da krenu sa sanacijom deponije.

Mještani će u utorak sa predstavnicima Opštine pokušati da pronađu rješenje, ako do toga ne dođe, najavljuju oštrije korake koje će preduzeti.

„Mi ćemo konkretizovati neke naše korake, ako se ogluši Opština o naše zahtjeve, obratićemo se Vladi, ali ako i oni budu prolongirali, mi ćemo postaviti neke naše rokove, ako se oni o naše rokove budu oglušili, mi ćemo radikalizovati proteste i ovdje neće biti 20 ljudi, nećemo poštovati mjere, nego će ovdje biti 200 do 2.000 ljudi i zatrpaćemo put ako treba. Ova deponija neće više biti deponija, nego će morati ovdje da donesu zemlju, da ovo zatrpaju, tamponiraju, kao što su i u startu rekli“, poručio je jedan od okupljenih mještana, Miroslav Seletić.

Deponija je počela da se formira u prirodnom udubljenju, da bi se godinama formiralo vještačko brdo otpada. Seletić se prisjetio da im je u početku rečeno da će udubljenje biti zatrpano do tog nivoa koji je bio predviđen.

Kako je kazao, na mjestu gdje se nalazi privremena deponija bilo je udubljene duboko 60 metara.

“Niko nije ispoštovao te norme tada. Oni su od obične deponije koja je trebalo da bude privremena napravili trajnu i čitava Crna Gora dogoni smeće ovdje“, kazao je on.

Poručuje da je bitna da se pokaža dobra volja i da se krene u rješavanje ovog višegodišnjeg problema.

„Ako krenu da rade, mi ćemo prepoznati to i umjećemo prema tome da se odnosimo“, kazao je on.

Mještani su poručili da njihovo okupljanje nema političku konotaciju, već da samo žele da se pitanje deponije riješi na dobrobit svih.

Poslovođa na deponiji Mislov do iz Komunalnog preduzeća, Vukašin Đurđevac, kazao je da su počeli  prvu fazu sanacije koja podrazumijeva nasipanje zemlje po deponiji.

„Angažovana su tri-četiri privatnika i sanira se dio platoa na deponiji koji mogu da se iskoriste. Za najveći plato na deponiji sam predlagao i imao obećanje od prethodne vlasti da se sprovedu cijevi iz kanala i postavi hidrant kako bi deponija bila 24 sata pod prskalicama i vodom. Ovako zavisimo stalno od pomoći vatrogasaca, a nekada nam i pola sata puno znači da sve ne bi zahvatio požar. Mi na depoiji nemamo vodu i ne možemo da reagujemo u trenuku prije širenja požara“, kazao je Đurđevac.

Podsjetio je da je požar izbio 11. maja na sjevernoj strani deponije, te da vatrogasci nijesu mogli da gase požar po noći i da je to bilo dovoljno da, zbog ogromne plastike koja se tu nalazi, vatra zahvati cijelu deponiju.

Deponija Mislov do širi se u visinu i na njoj je karakteristično, kako je objasnio, da izbijaju dubinski požari koji se teško gasi za razliku od površinskog. Požar kada uđe pet – šest metara u deponiju pravi veliki problem, kao i plinovi koji nastaju nakon pola godine kada smeće počinje da se raspada, pojašnjava on.

„Tada se ispušta taj gas metan koji je jako zapaljiv kada dođe u kontak sa kiseonikom zbog čega vatrogasci smatraju da za gašenje ove deponije voda nije pogodna jer doprema kiseonik u dubinu. Zbog metana se dešavaju i povremene eksplozije na deponiji. U proteklom periodu bilo je dosta kiša, čak su plavljena i okolna područja, ali nije pomogla da se ugasi požar“, ustvrdio je poslovođa.

Đurđevac je ukazao da su svi nadležni neozbiljno shvatili problem deponije. Kako kaže, na tom radnom zadatku je već godinama, i dodaje da niko od nadležnih nije došao da vidi u kakvom je stanju deponija.

 „Ovo je  problem već skoro 19 godina i ne može se preko noći riješiti, niti sanirati. Problematičan je treći plato na deponiji zbog visine nagomilanog smeća, ali nadam se da će se za nekoliko dana naći neki kompromis i početno rješenje. Zamolio bih državne organe da se uključe u akciju saniranja deponije kako bi se počelo normalnije funkcionisati, ne samo mi zaposleni na deponiji, nego prvenstveno mještani i svi građani“, poručio je Đurđevac.

Marija Goranović