Rast crnogorske ekonomije 10,8 odsto, najveći na Zapadnom Balkanu

“Vođena brzim oporavkom u turizmu, predviđa se snažan oporavak crnogorske privrede za 10,8 odsto u 2021. godini, što je najveća stopa među šest zemalja Zapadnog Balkana. Snažan vrhunac ljetnje sezone podržao je oporavak prihoda od turizma, koji će vjerovatno dostići blizu 75 odsto nivoa iz 2019. godine, dok su ranije procjene bile 55 odsto. Oporavak ekonomske aktivnosti podstakao je državne prihode, što je zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem dovelo do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 procenata BDP-a u 2020. na procijenjena četiri procenta u 2021”, navela je Svjetska banka u izvještaju.

„Ekonomska kriza koju je izazvala pandemija COVID-19 i dalje je izvor neizvjesnosti, ali i predstavlja priliku za Crnu Goru da osigura otporan, inkluzivan i zeleni oporavak nakon pandemije“, kazao je Kristofer Šeldon, državni direktor Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crna Gora.

On je naveo da je Svjetska banka posvećena pomaganju Crnoj Gori u sprovođenju reformi koje mogu pomoći u obezbjeđivanju makroekonomske stabilnosti, stvaranju ekonomskih mogućnosti i podsticati snažan rast predvođen privatnim sektorom.

U izvještaju se navodi da je nezaposlenost u Crnoj Gori i dalje visoka što ograničava tempo ponovnog smanjenja siromaštva. Predviđa se da će se siromaštvo polako smanjivati 2021. godine, ali i ostati veće nego 2019.

Prema izvještaju SB, stopa siromaštva u regionu, vratiće se na trend zabilježen prije izbijanja pandemije i smanjiće se za oko jedan procentni poen na 20,3 odsto, slično nivou iz 2019. godine. Oporavak je, međutim, i dalje izložen prijetnjama, navela je SB.

Gubitak radnih mjesta usljed recesije i njenih posljedica nesrazmerno je pogodio žene i mlade, što bi moglo da ugrozi napore da se povećaju višegodišnje niske stope njihovog učešća u radnoj snazi. Stopa nezaposlenosti mladih u 2021. porasla je na 37,7 odsto, za 5,4 procentnih poena u odnosu na jun 2020, dodatno otežavajući izglede za zapošljavanje mladih.

“Kako se zemlje Zapadnog Balkana okreću budućnosti nakon pandemije, njihove javne politike treba usmjeriti na otklanjanje ključnih prepreka za kreiranje radnih mjesta i ekonomsku transformaciju, uključujući i zelenu tranziciju”, rekla je direktorka Svjetske banke za region Zapadnog Balkana Linda Van Gelder.

Ona je navela da bi svih šest država regiona mogle da imaju korist od reformi poslovnog okruženja, javne uprave i digitalizacije, što bi podstaklo rast i pomoglo im da premoste jaz u odnosu na članice EU.