Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Monstat: Prosječna zarada u Nikšiću 499 eura

europeancurrency_3
Pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 03.03.2021. u 12:12

Prosječna zarada na nivou Crne Gore je 2020. godine iznosila 524 eura, što je povećanje za devet eura odnosno za 1,74 odsto, pokazuju podaci Monstata.

Najveću prosječnu zaradu tokom prethodne godine primali su stanovnici Tivta. Ova južna opština se sa 638 eura neto mjesečne zarade sedmu godinu zaredom nalazi na čelu “najbogatijih” u Crnoj Gori. Primanja u Tivtu su za 114 eura ili 21 odsto veća u odnosu na državni prosjek. Međutim, Tivat je uz Budvu jedini grad čije su se plate prethodne godine smanjile u odnosu na period iz 2019, i to za 18 eura, a u Budvi sa 538 na 530.

U Tivtu se prosječna neto zarada tokom aprila, maja i juna spustila i ispod 570 eura, da bi se u posljednjem kvartalu 2020. godine podigla na nivo od 682 eura. Razlog za ovaj pad je možda činjenica da je značajan procenat radnika zaposlen na Aerodromu Tivat, koji u tom periodu nije radio zbog epidemioloških mjera pa su zaposleni primali samo 70 odsto zarade.

Najsjevernija opština u Crnoj Gori, Pljevlja, na drugoj su poziciji sa 552 eura, uglavnom zahvaljujući primanjima zaposlenih u sektoru rudarstva i snabdijevanja električnom energijom.

Zaposleni u Glavnom gradu sa 548 eura su na trećoj poziciji. Njima su protekle godine zarade porasle tek za nepunih dva odsto. Čak četiri opštine sa primorja su među prvih šest, po broju zarada.

Kotor, u kojem godinama rastu zarade je na četvrtom mjestu sa 546 eura, slijede stanovnici Bara sa prosječnih 544 eura, dok su Budvani uz trend pada, u odnosu na ranije godine, imali prosječni mjesečni dohodak od 530 eura.

Iznad državnog prosjeka od 524 eura su stanovnici Kolašina (530), Plava i Žabljaka (529) i Mojkovca sa 527 eura. Broj zaposlenih u ovim gradovima je nizak, na Žabljaku je ukupno 582 zaposlenih, te brojke pokazuju da značajan broj njih radi u javnom sektoru gdje su zarade veće, što je i razlog višeg prosjeka.

Slijedi Cetinje (518), Plužine (502) i Berane (503), koje je zabilježilo skok zarada od 33 eura u odnosu na 2019. godinu.

Svi stanovnici drugih opština, prema Monstatu, prosječno su zarađivali manje od 500 eura. Zaposleni u teritorijalno najvećoj opštini u Crnoj Gori Nikšiću su prosječno primali prosječno 499 eura, što je za 20 eura više nego prije dvije godine.

Procentualno najveći rast zarada je bio u Šavniku – 17 odsto. Njihove zarade su porasle u odnosu na 2019. godinu 36 eura i sada iznose 476 eura.

Najsiromašnije opštine u državi su dva primorska grada. Herceg Novi je na pretposljednjem mjestu. Plate Novljana od 438 eura su na nivou prethodnih godina, dok je Ulcinj, i pored rasta od 23 eura u odnosu na 2019. godinu, na dnu ljestvice.

Stanovnici najjužnije opštine prosječno primaju 430 eura, što je za čak 208 eura manje od Tivćana.

U Rožajama su plate porasle za 23 eura i u 2020. su iznosile 486 eura. One su neznatno povećane i u Danilovgradu na 457 eura (povećanje za 12 eura), Bijelom Polju na 450 eura (povećanje za 18 eura), Andrijevici 445 eura (povećanje šest eura). Nešto osjetniji rast je u Petnjici. Stanovnici ove malobrojne opštine su 2018. godine primali 401 euro, 2019. godine 418 eura, a 2020. godine 441 euro.

Monstat nije računao podatke za opštine Gusinje i Tuzi.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Prema Pravilniku o bližoj sadržini i načinu uspostavljanja evidencije parcela poljoprivrednog zemljišta podaci o referentnoj parceli upisuju se u SIZEP sistem na osnovu izjave nosioca poljoprivrednog gazdinstva, ucrtavanjem granica referentnih parcela na digitalnoj ortofoto mapi.
Trenutna pozicija žena u crnogorskoj ekonomiji, i pored određenih pomaka, još nije na zadovoljavajućem nivou i to ostavlja puno prostora, ali i obavezu da se napori koji se ulažu u tom pravcu nastave, ocijenila je guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović.