Mještani i NVO poručili: Kanjon ne treba posmatrati sa aspekta proizvodnje električne energije, ne damo ni metar ove ljepote

Pozivajući se na Studiju Svjetske banke o štetnosti gradnje HE, Darko Stijepović ispred NVO Centar za razvoj Durmitora, navodi da brojne kompanije više ne finansiraju gradnju HE, jer one, kako kaže, donose više štetnosti, nego dobrobiti.

Dobrobiti, prema njegovim riječima, imaju samo investitori, koji će zaraditi ogromne svote novca na korišćenju društvenih sredstva.

„U ovom slučaju imamo i korišćenje neprocjenjive vrijednosti kanjona koju dobijaju potpuno besplatno, ne uzimajući u obzir za šta mi to možemo da iskoristimo. Kad malo to stavimo na papir možemo iskoristiti mnogo bolje i mnogo više zaraditi pogotovo narod Crne Gore, ovoga kraja, nego što će dobiti od prodaje struje. Mi nećemo dobiti džabe tu struju, ta struja se isto prodaje. Moraćemo je platiti, šta imamo mi od toga- ništa“, kazao je Stijepović.

Jasno poručuje da Šavnik neće imati nikave benefite od izgradnje HE. Iako će mali kanjon Nevidio biti pošteđen, najveća šteta biće pričinjena kanjonu Komarnice, koja, kako kaže, predstavlja svjetsko čudo.

Podsjeća da su rijeke koje teku danas u svijetu vanredne atrakcije koje se mogu dobro unovčiti, te da je to još jedan od razloga zašto je potrebno preispitati odluku o izgradnju HE.

„Strateški uticaj i opšte bilo kakve ekološke studije nemaju apsolutno nikakve uticaje na donošenje odluka. Jedini uticaj ovdje je glas naroda“, poručio je Stijepović, navodeći da će se akcije, poput današnje, prenijeti svake nedelje u jedan crnogosrki grad kako bi upoznali narod sa „kontroverzama ovog projekta“.

Velizar Kasalica, ispred dijela mještana Komarnice kazao je da će oni stati u odbranu ovog „dragulja“, te ukazuje na mogućnost dovođenja u opasnot ovog kraja od poplava.

„Napomenuo bih da je Komarnica bujična rijeka, pošto se nastavlja devastacija šumskog kompleksa koji je inače zaštitnik bujičnih voda, ta kota 811 na koju je planirana HE  „Komarnica“ nam garantuje, ako u nekim budućim vremenima nadođe Komarnica,  jezero neće prihvatiti toliku količinu vode i same kuće će doći u opasnost“, ističe Kasalica.

Međutim, ni matematička računica koliko će biti uloženo u izgradnju HE i njenu isplativost na osnovu dostupnih podataka, kako kaže, nije mu sasvim jasna.

„Sva priča o HE „Komarnica“ iz ovog ugla se može sagledati iz podataka koje sam našao na sajtu obnovljivih izvora energije pod kontrolom Ministartva ekononomije gdje kažu da će koštati 134 miliona eura. Predsjednik borda direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) kaže da će biti 300 miliona, gdje se izgubilo 165 miliona pita se narod. U detaljnom prostornom planu  iz 2014. godine iznos stoji da je 172 miliona. U jedinstvenoj listi prioritetnih projekata iznos je 185 miliona. U detaljnom prostornom planu iz ove godine na 177. strani iznos je 246 miliona“, navodi Kasalica.

Pozivajući se na iskustvo iz Plužina i izgradnju Pivskog jezera, Kasalica ne vjeruje u 100 obećanih radnih mjesta koje će izgradnja HE donijeti ovom mjestu.

„Pitajte ljude iz Pive koliko je ljudi zaposleno i koji su benefiti jezera. Tih 100 ljudi koje oni obećavaju valjda će se zaposliti u Parku prirode. Da smišljaju kako da unište Crnu Goru, ako im ukažeš na takve nepravilnosti- ti si protiv države. Ja volim Crnu Goru više nego oni zajedno i ne dam im ni Komarnici, ni Dragišnicu, ni ijedan metar ove prirodne ljepote“, poručuje Kasalica.

Miodrag Karadžić, ispred NVO Društvo mladih ekologa Nikšić kazao je da bi svaki građevinski poduhvat značio trajnu devastaciju tog terena, izgradnja HE, kako navodi, povukla bi posljedice kako po živi svijet, tako i po geografiju terena, a dovela bi do određenih klimatskih promjena.

„Klimatske promjene koje su sve aktuelnije na globalnom nivou odrazile bi se na ovom terenu potapanjem kanjona i izgradnjom brane i formiranjem jezera 17 kilometa. Imali bi određene klimatske promjene na mikroplanu. Posmatranjem temperaturne krive na području Durmitora možemo zaključiti da se u posljednjih 30 godina preko dva stepena srednja godišnja temperatura povećala na ovom terenu. Jezero bi doprinijelo daljem povećanju. Ispod obronaka Durmitora nastaje rijeka Komarnica  i njene pritoke koje bi formirale jezero. Same padavine na Durmitoru i glečer doprinose količini voda u rijekama“ objasnio je Karadžić.

 Kako ističe, dovodeno je u pitanje i sami geografski teren, gdje je jezero planirano.

„Teren ima veliki broj jama, vrtača, udubljenja, neka dokumenta navode proces dube, gdje se jasno ne zna koliki će biti gubitak vode i gdje ta voda odlazi. Ima i više drugih manjih procjepa gdje će se nekontrolisano gubiti voda. Zaista Crnoj Gori ne treba još jedna vrtačka brana i gubitak vode“, kazao je Kradžić.

Kanjon, prema njegovim riječima, ne treba posmatrati sa apekta proizvodnje električne energije, već kao zalog za budućnost.

„Ovo su čiste planinske rijeke, planinski ambijent, koji se može mnogo bolje valorizovati i gdje će domaće stanovništvo imati mnogo više koristi od izgradnje HE“, jasan je Karadžić.

EPCG: Određena niža kota brane, HE “Komarnica” jedna od ekološki prihvatljivih projekata

Iako će uticati na smanjenje proizvodnje nadležni u Vladi i EPCG donijeli su odluku o nižoj koti brane, kako ne bi došlo do ugrožavanja kanjona Nevidio, kazao je ispred EPCG Rajko Šebek.

“Ovim planom neće biti ugrožene temeljne prirodne  vrijednosti, prije svega Regionalnog Parka (RP) “Dragišnjica”, “Komarnica” i Kanjon Nevidio. Najvažnija staništa RP “Dragišnica” i “Komarnica” su iznad kote 811 mnm, a korišćenje kanjona Nevidio i njegove prirodne vrijednosti neće biti ugrožene”, poručio je Šebek.

On je kazao da su svi mogući i najmanji uticaji  navedeni u Strateskoj procjeni uicaja na životnu sredinu, kao i u Planu, sa detaljnim obrazloženjem.

Napominje da Studija za Regionalnu strategiju za održivu hidroenergiju na zapadnom Balkanu (WBIF), podržana od Evropske komisije, HE “Komarnicu” svrstava u red ekološki prihvatljivih „greenfield“ projekata.

Prema njegovim riječima, tokom četvorogodišnje izgradnje HE biće uposleno hiljadu radnika, dok će tokom rada HE biti potrebno od 100 do 150 radnika.

„Plan afirmiše razvoj turizma i predviđa realizaciju u skladu sa donijetim PUP-ovima opština uz očekivanje da će se realizacijom ovog infrastrukturnog objekta, pokrenuti i brža realizacija svega što je predviđeno loklanim planskim dokumentima“, kazao je Šebek.

Naš portal juče je objavio tekst o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i benefitima koje u EPCG smatraju da će se dobiti izgradnjom HE “Komarnica”.

Marija Goranović