Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Da li nestaje jedan od simbola grada, a sa njim i egzistencija za četrdesetak prodavaca?

71518609_1872045762941616_5045647022934196224_n
Marija Goranović
  • Autor onogost.me
  • 15.10.2019. u 06:31

Bjelopoljac Zifo Hodžić više od pola svog života vezao je za Nikšić. Iako po struci profesor biologije i hemije, utočište da prehrani porodicu prije 20 godina našao je na nikšićkoj pijaci.

No, posao od kojeg je hranio porodicu, kao i još četrdesetak zakupaca tezgi sa kultne nikšićke pijace, uskoro bi mogao da se ugasi voljom Opštine.

Glavnom gradskom jezgru, Zelenoj pijaci, kako ističu zakupci tezgi, prijeti da se pretvori u parking obližnjeg tržnog centra, za čiju je izgradnju lokalna samouprava prodala dio zemljišta koji se nalazi na južnoj strani pijace.

„Probaćamo da nađemo način da mirnim i demokratskim putem zaštitimo pijacu. Zato što je simbol grada, najljepša pijaca u bivšoj Jugoslaviji, najljepša pijaca u Crnoj Gori. Ovo ovdje što vidite na pijaci je jedini izvor egzistencije, odavde sam školovao djecu, četiri fakulteta“, ogorčeno priča Zifo za portal Onogošt.

Kako bi spriječili izmještanje pijace sa postojećeg lokaliteta, zakupci pijačnih tezgi su uputili zahtjev prvom čovjeku opštine Veselinu Grboviću, gdje se navodi „da neće dozvoliti da se na ovaj način ugase njihova radna mjesta, koja su godinama gradili, a na osnovu kojih obezbjeđuju skromnu egzistenciju svojim porodicama i na pošten način školuju svoju djecu“.

Iako je prošlo više od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, zakupci su sve do danas ostali uskraćeni za odgovor. Prema njihovim riječima, u tom periodu su imali dva razgovora sa predstavnikom lokalne uprave, glavnim arhitektom Nebojšom Adžićem, koji je kazao da će Skupština opštine u oktobru raspravljati o ovoj temi.

„Kako ste sačinili idejno rješenje za izmještanje Zelene pijace, i to učinili pristupačnim javnosti, izostavili ste jednu važnu činjenicu, jer nijeste pitali same zakupce tezgi da li to njima odgovara, da li su saglasni sa takvim Vašim idejnim projektom, jer bez njih pijaca ne bi postojala i održala se do dana današnjeg“, navodi se u zahtjevu koji potpisuju zakupci.

Zakupcima tezgi ostaje nejasno, ako je investitor tržnog centra, prema njihovim saznanjima, obezbijedio podzemne garaže za svoje potrošače, zbog čega bi pijaca trebala da se preseli na drugu lokaciju.

Zakupci tezgi odlučni: Branićemo naša radna mjesta

Zifo Ističe da ne zna kome je u interesu da izmjeste pijacu sa postojećeg lokaliteta.

„Ne znamo šta je konkretno razlog za izmještanje. Iz Opštine navode da je to što se prodaje sve na pijaci. Uzmimo za primjer „Gintaš“, tamo se prodaje riba i kućne potrepštine. Ali ko je doveo do ovoga da je nesređena, doveli su je oni namjerno. Ova je pijaca nekad brojala pet stotina zakupaca, nijesi mogao tezgu naći“, prisjeća se Zifo.

Za Miru Raičević i  njeno troje nezaposleno djece, prodaja cvijeća na pijaci, pored njene minimalne penzije, je jedini izvor prihoda.

„Ja prodajem cvijeće 30 godina, nikad to nije bio problem, čak imam i proizvodnju svježeg cvijeća, a uz prirodno prodavala sam i vještačko. Nikad nije bilo problema, niko nam nije branio, a danas, kaže, ne može, jer se nova pijaca otvara za voće i povrće, a cvijeće i kućne potrepštine da ne mogu. Branićemo životima, do zadnje kapi krvi ću ovdje na ulici ostati“, kazala je Mira.

 „Nije to samo zbog nas 40, doći će neko drugi koji će ovdje da traži utočište, hljeb, kao što smo mi svi odavno našli utočiste i porodicu hranili. Gledajući šta su uradili sa ovim drugim dijelom, nas sve više brine da će se završiti kao i sve ovo na lagan način, dovešće nas pred svršen čin. Mi jednostavno nemamo izbora, od ovoga živimo, ako nas maknu odavde, gdje ćemo?“, pita se Radomir Bubanja.

Marija Goranović

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Nijedna crnogorska vlada nije se do kraja pozabavila pitanjem naknada od Bilećkog jezera. Za poznavaoce prilika međunarodna tužba je jedino rjšenje jer nam pravo na volorizaciju voda Bilećkog jezera pune tri decenije osporavaju komšije iz Republike Srpske. Iz Elektroprivrede Crne Gore potvrdili su za Javni servis da se razmišlja i o formiranju zajedničkog preduzeća sa elektroprivredom Republike Srpske čime bi se ova priča mogla, nakon više od 30 godina, konačno riješiti.
Elektroprivreda (EPCG) je zbog velikog interesovanja javnosti rok za prijavu za projekat “Solari 5000+” produžila do 31. marta, a do sada je za ovaj projekat pristiglo 565 prijava od građana i privrede
Ministarstvo energetike i rudarstva organizovanjem sastanaka na nivou menadžmenta svih energetskih subjekata uvodi praksu zajedničkog razmatranja problema koji opterećuju kompanije i njihovog zajedničkog rješavanja.