Četvrta faza “1000 plus” počinje do kraja godine, kamata neće biti veća od 2,99 odsto

“Svakako ćemo se potruditi da, kroz partnerski odnos sa bankama koje učestvuju u realizaciji projekta od 2010. godine, pokušamo da obezbijedimo još povoljniju kamatnu stopu za krajnje korisnike”, naglasio je on u intervjuu za Portal Analitika.

Čanović je naveo da ukupna vrijednost projekta iznosi 20 miliona eura – udio Vlade Crne Gore kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope je 50 odsto, a preostalih 50 odsto je udio komercijalnih banaka uz opciono učešće građana.

Očekuje da će u četvrtoj fazi 400 porodičnih domaćinstava i građana riješiti stambeno pitanje. Do sada je, kroz prethodne tri faze projekta, stambeno pitanje riješilo 1.185 porodica, odnosno 3.055 građana Crne Gore.

“Imajući u vidu situaciju sa globalnom pandemijom kovid-19, nastavak realizacije pomenute faze projekta je, uslovno rečeno, odložen. U toku su pregovori sa bankama. Nakon toga slijedi raspisivanje javnih poziva za banke i investitore, kao i raspisivanje javnih poziva za građane. Ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, realizacija četvrte faze projekta „1000 plus“ trebala bi da bude započeta do kraja tekuće godine”, najavljuje on.

Kako je dodao, nakon pregovora sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), obezbijeđena su dodatna kreditna sredstva u iznosu od deset miliona eura za implementaciju četvrte faze projekta rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima, i potpisan aneks ugovora.

“Ukupna vrijednost projekta iznosi 20 miliona eura. Udio Vlade Crne Gore kroz kreditni aranžman sa CEB-om je 50 odsto, a preostalih 50 odsto je udio komercijalnih banaka uz opciono učešće građana”, objasnio je Čanović.

Pregovori sa bankama su, kaže, u toku.

“Banke, koje će biti učesnice projekta, biće poznate nakon raspisivanja i zaključenja javnih poziva za banke. Spisak banaka koje prijave učešće i koje zadovolje uslove iz javnog poziva će biti objavljen na sajtu www.1000+.me i njima će građani podnositi aplikacije”, pojašnjava.

U prvoj fazi projekta kamatna stopa je, podsjeća, bila 4,99 odsto, u drugoj je iznosila 3,99 odsto, dok je u trećoj fazi iznosila 2,99 odsto.

“O visini kamatne stope u četvrtoj fazi projekta biće vođeni pregovori sa bankama. U svakom slučaju, kamatna stopa neće biti veća od definisane stope u trećoj fazi projekta. Svakako ćemo se potruditi da, kroz partnerski odnos sa bankama koje učestvuju u realizaciji projekta od 2010. godine, pokušamo da obezbijedimo još povoljniju kamatnu stopu za krajnje korisnike”, istakao je on.

Kroz prethodne tri faze projekta, prema riječima Čanovića, stambeno pitanje je riješilo 1.185 porodica, odnosno 3.055 građana Crne Gore.

“S obzirom na vrijednost ove faze projekta koja iznosi 20 miliona eura, znači isti iznos kao i tokom dvije prethodne faze, očekujemo da će otprilike do 400 porodičnih domaćinstava, odnosno građana riješiti stambeno pitanje. Svakako, to će ovoga puta zavisiti i od ponude i cijena starogradnje, koja će, nadamo se, u ovoj fazi realizacije projekta omogućiti većem broju porodica da dobiju krov nad glavom”, naglašava.

Što se tiče ponude, kako kaže, kroz javni poziv za investitore obezbijediće se ponuda stanova u novogradnji ali i starogradnji, ali dodatnu vrijednost predstavlja što će građanima biti dostupni stanovi u starogradnji koji ne budu i formalno ponuđeni od strane vlasnika.

Novina u projektu upravo se, objašnjava, odnosi na već pomenutu ponudu stanova u starogradnji, te na mogućnost imalaca vaučera da pronađu stan na tržištu i da ga prijave Implementacionoj jedinici, radi provjere uslova.

“Naglašavam da je u prethodnim fazama imalac vaučera mogao da kupi stambenu jedinicu koja je bila u ponudi, a ponuda se formirala na osnovu javnog poziva koji je ograničenog trajanja, i nije se mogla naknadno mijenjati. Novina podrazumijeva da će imalac vaučera moći sam da traži stan na tržištu koji treba da ispunjava dva opšta uslova: da je sa vlasničke i statusne strane bez tereta i ograničenja, i da je energetski efikasan. Za objekte izgrađene poslije 2013. godine, od kojeg vremena je shodno propisima o građenju obavezna primijena mjera energetske efikasnosti u izgradnji objekata, ne postoji obaveza izrade elaborate energetske efikasnosti, ali za objekte izgrađene prije 2013. godine dostavljaće se elaborat/potvrda ovlašćenog lica da objekat ispunjava uslove energetske efikasnosti. Na veb-sajtu Ministarstva ekonomije nalazi se spisak auditora – lica ovlašćenih za ocjenu energetske efikasnosti i izradu elaborata, koje građani mogu da angažuju. I u prethodnoj fazi je postojala mogućnost ponude stranova u starogradnji, uslovi su bili istovjetni, ali je mali broj vlasnika ponudio stambene jedinice. Smatramo da će ovakav mehanizam uticati na bolju realizaciju stanova u starogradnji, a svakako će uticati i na nižu cijenu stambenih jedinica”, istakao je on.

Cijenim da će se i u ovoj fazi projekta nastaviti uspješna saradnja sa bankama, osiguravajućim kućama i Notarskom komorom Crne Gore, koji su obezbijedili olakšice koje su se odnosile na realizaciju kredita, osiguranje i notarske usluge. Takođe, i u ovoj fazi, dodaje, nema obaveznog učešća, već to zavisi od volje i mogućnosti samog korisnika.

Osvrnuo se i na prioritetne grupe građana u četvrtoj fazi projekta.

“Kao i tokom prethodnih faza Projekta “1000 plus”, a prema Zakonu o socijalnom stanovanju, prioritet u ostvarivanju prava na rješavanje stambene potrebe dodjelom vaučera za kupovinu stambenog objekta, naročito imaju: samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, porodična domaćinstva čiji je član lice sa invaliditetom, porodična domaćinstva sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici. Pomenutim grupama se vaučeri dodjeljuju u prvoj dodjeli bez obzira na vrijeme predaje zahtjeva, dok za ostale ciljne grupe važi pravilo “prvi u vremenu jači u pravu”, što podrazumijeva da se vaučeri dodjeljuju po vremenu predaje zahtjeva. U toku su pregovori sa CEB-om o svim kriterijumima, koji će biti sastavni dio Vladine odluke koja definiše realizaciju ovog projekta, tako da ne isključujemo dalja unapređenja projekta koja će svakako ići u korist krajnjih korisnika”, zaključio je on.