Smijte se da biste bili srećni
Objavljeno: Četvrtak, Januar 11, 2018 - 22:02
Autor:
onogost.me

Uobičajeno je da na smijeh gledamo samo kao na odraz raspoloženja, oblik ponašanja i instinktivnu aktivnost, ali stručnjaci tvrde da je on puno više od toga.

Foto : Thinkstock

Kada se čovjek smije, aktivira se čak 80 mišića, a od toga čak 17 na licu. Osim toga, smijehom se "treniraju" hormoni jer se tada proizvodi više endorfina, koji nazivaju i hormonom sreće.

Stručnjaci, takođe, tvrde da je nekoliko minuta smijanja isto kao i 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu.

Istraživanja pokazuju da se u odrasloj dobi smijemo oko 17 puta dnevno, a najmlađi to čine oko 300 puta dnevno, te da se žene češće smiju muškarcima, nego muškarci ženama.

Dokazano je da su se ljudi nekad smijali u prosjeku 18 minuta dnevno, a danas je to svedeno na tek šest minuta.

Smijeh spada pod vještine jer umijeće je smijati se i u situacijama koje nisu smiješne, a baš to nam je potrebno za trajno blagostanje.

On izražava mnoge vrline: entuzijazam, strast, optimizam, nadu, dobročinstvo, ljubaznost, velikodušnost, darežljivost, nesebičnost, plemenitost, saosjećanje, empatiju, pristojnost, ljupkost, radost, sreću...

Razvija vještine za upravljanje emocijama i stresom, ali i vještine komunikacije. Rješava mnoge probleme kao što su: usamljenost, otuđenost, svađe...

Kaže se da je dan u kojem se nismo nasmijali promašen dan. I to je blago rečeno, jer stvarna istina je da su osmijesi i smijeh najbolje sredstvo za liječenje, oporavak, privlačenje suprotnog pola i prijatelja, za prosperitet i uspjeh u bilo čemu.

Kad god se borimo s bolešću ili imamo teškoće u životu, većina nas se ne može smijati ili smiješiti.

To zvuči normalno i logično, ali to nije ni mudro ni prirodno. Smijeh ne bi trebalo da bude samo posljedica, nego i uzrok.

Drugim riječima, ne bi trebalo da se smijemo samo kad smo srećni i zdravi, nego da bismo bili srećni i zdravi.

Ako smo se mogli puno smijati kao djeca, možemo i kada odrastemo. Smijanje je stvar odluke. Ne možemo se smijati jedino kada nismo u skladu sa svojom istinskom prirodom, kad zapostavljamo svoju dušu.

Bez obzira na životne okolnosti, čim nahranimo svoju dušu i povežemo se s prirodom (unutrašnjom i vanjskom), smijeh i smijanje dolaze sami od sebe.

Nije prirodno lijekovima rješavati probleme. Najprirodnije je ismijati vlastite nevolje. Čudno, ali to pomaže da nestanu.

Ako možemo baciti svjetlo na neku mračnu situaciju, pronaći duhovitu stranu u naizgled neduhovitom, tada nam ta situacija više nije prijetnja. Humor nam daje drugu perspektivu na naše probleme, koja je otvorenija ka pronalaženju rješenja.

 

Izvor: Nezavisne

Ukupno ocjena: 2

Facebook komentari

Ostale vijesti iz kategorije

Subota, Januar 20, 2018 - 22:03
Susam, drevna biljka riznica ljekovitih svojstava

Susam (sesamum indicum) je jedan od najstarijih začina na svijetu, a sigurno i najstarija biljka koja se sistematski uzgajala radi dobijanja ulja. Prema zapisima koji datiraju od 3500. godine prije naše ere, kulture susama prostirale su se duž obala Eufrata i Tigra.

Petak, Januar 19, 2018 - 22:00
Malo kalorija: Ove namirnice možete da jedete po cijeli dan

Prešli ste na zdravu ishranu, ali biste ujedno željeli da se otarasite viška masnih naslaga ili zadržite trenutnu kilažu? Rješenje su namirnice koje smijete da jedete po cijeli dan jer nemaju mnogo kalorija, a dovoljno će vas zasititi do obroka.

Četvrtak, Januar 18, 2018 - 21:58
Kako razlikovati stomačni grip od trovanja hranom?

Jak bol u želucu, mučnina, grčevi, problemi s varenjem, blago povišena temperatura - sve su to simptomi stomačnog gripa, ali i trovanja hranom. Kako razlikovati ta dva stanja i kada reagovati?

Četvrtak, Januar 18, 2018 - 12:25
Vakcine protiv bakterije pneumokok obavezne samo uz saradnju sa roditeljima

Od 1. marta vakcina protiv bakterije pneumokok u susjednoj Srbiji postaje obavezna, a o sličnom potezu razmišljaju i druge zemlje u regionu. Premda je uvođenje ove vakcine kao obavezne u planu i u Crnoj Gori, u Institutu za javno zdravlje napominju da se prije toga moraju obaviti neophodne studije, ali i javna rasprava.

Srijeda, Januar 17, 2018 - 12:34
Crnogorci "odbolovali" oko 4,5 miliona eura

Crnogorski osiguranici su tokom prvih deset mjeseci prošle godine bolovali više od dvije godine, odnosno 848.202 radnih dana, što je državu koštalo gotovo četiri i po miliona eura.