Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Preko kulture se konstituišu društvene promjene

multimedia_foto_2015_07_21_unnamed_7-1000x555
cdm.me
  • Autor onogost.me
  • 31.12.2016. u 11:43

Ministar kulture u Vladi Crne Gore prof. mr Janko Ljumović pred velikim je izazovom. Stručni kredibilitet izgradio je učešćem u projektima iz oblasti kulturne politike, scenskih umjetnosti i menadžmenta u kulturi i medijima, kao ekspert s inovativnim ambicijama u polju kulturne politike, što podrazumijeva i kritički stav prema njenim aktuelnim dometima i jasnu svijest o njenim ograničenjima.

U godini koja slijedi od njega se očekuje da se sa jedne, prije svega odgovorne pozicije, pozabavi primjenom standarda u sektoru kulturne baštine, rezultatima koji se postižu ili ne postižu kroz program zaštite kulturnih dobara, uređenjem ambijenta za menadžment u kulturi na institucionalnom nivou, zakonom obavezujućim otkupom knjiga crnogorskih izdavača… Dug je spisak očekivanja, a posao mu je da rješava probleme o kojima se godinama govori kao o onim koje prioritetno treba rješavati.

Najavili ste odlučno zalaganje za afirmaciju i dosljednu primjenu zakona i strateških akata u kulturi. Zašto je to bilo potrebno naglašavati? 

“Afirmacija i primjena zakona i strateških dokumenata u kulturi predstavlja suštinski izazov učinkovite kulturne politike, koja kroz metodu evaluacije propituje sve ključne aspekte funkcionisanja kulturnog sistema, posebno onog dijela koji je u nadležnosti ministarstva. To je i formalna i suštinska misija djelovanja Ministarstva kulture. Dobre namjere i savremenost normativnih akata koji determinišu ustrojstvo kulture, takođe su podložne evaluaciji, tj. predmet su analize na koji način i sa kojim standardima primjenjujemo aktuelne zakone na području kulture, ili pak pitanje metodologije kako dolazimo do bitnog dokumenta koji se zove Program razvoja kulture. Bezakonje je ipak previše grub pojam, i naravno da je nedopustivo. Zaključak je da svjedočimo pogrešne prakse i metode rada u određenim djelovima kulturnog sektora, njih treba problematizovati. Aksiom je zapravo dijalog i odgovorna dvosmjerna komunikacija u kojoj subvencionisani sistem kulture, bilo da je riječ o institucionalnom sistemu ili linijama podrške kroz konkurse i druge oblike podrške razvoja kulture, ulazi u metodologiju mjerljivosti i analizu realizacije programa i misije institucija kulture. Djelovanje zlonamjernih je u tom kontekstu nebitno. Jasni su standardi na koji način se danas u Evropi mjeri učinak kulturnog sektora, potrebno je samo afirmisati standarde monitoringa koji nedostaje crnogorskoj kulturi, kako bi ona bila uspješnija na tržištu kulture, kako unutar Crne Gore, tako i izvan granica države. Želim, zapravo, da kažem da unutar sistema poslovnog odnosa u kulturnom sektoru ne treba da govorimo kroz tehnike odnosa sa javnošću (pi-ara), već da takav pristup u međusobnoj komunikaciji zamijenimo odgovornim analizama, koje će usmjeravati kvalitetne odluke, da jačamo izvrsnost u kulturnom sistemu i da oni koji je posjeduju dobijaju veću podršku. Posebno je važna i složena primjena standarda u sektoru kulturne baštine i rezultati koji se postižu ili ne postižu kroz program zaštite kulturnih dobara”, rekao je Ljumović za Pobjedu.

Na koji način planirate afirmisati kvalitet implementacije zakona i učiniti sistem kulture mjerljivim? Računate li na otpore konkretnim potezima koji bi mogli tu stvari dovesti u red?

“Polazište za evaluaciju daje prije svega Zakon o kulturi, zatim svi aktuelni zakoni u određenim poljima kulture, Program razvoja kulture, postojeće uredbe i konačno statuti institucija u kojima se detaljno determiniše polje djelatnosti. Osim nacionalnog zakonodavstva, postoji i niz međunarodnih konvencija, deklaracija i standarda koji su takođe važan aspekt u koncipiranju evaluacionih upitnika.

Pomenuti dokumenti su polazište da se za svaki segment kulturnog sistema, odnosno institucije kulture, naprave jasni indikatori kulturnog razvoja koje treba primijeniti. Zadatak je, dakle, da Ministarstvo kulture sačini kriterijume evaluacije koji treba da daju odgovore na programsku djelatnost odnosno umjetničko izvođenje i standarde, zatim na stratešku ulogu institucija kulture i konačno organizacionu efikasnost. Takva matrica može biti važna da sektor kulture unutar svojih entiteta pokrene samoevaluaciju, koja će ispitati interne organizacione i kulturne aspekte. Na taj način možemo sagledati tendencije crnogorskog kulturnog sistema, možemo odgovorno korigovati kulturni i društveni kontekst, možemo detaljno ispitati produkciju, programiranje, finansiranje, marketing, prostor i prostore za djelovanje, kadrove, razvoj publike i doći do vizije uspjeha. Postavljam sebi pitanje koliko su misije naših institucija inspirativne kako za one koji stvaraju i rade u njima, tako i za našu publiku i ukupnu javnost. Postoje još neke korisne metode koje treba provjeriti poput, recimo, analize djelovanja u multikulturnom kontekstu. O tome puno govorimo, ali treba sagledati da li i kako se multikulturalizam ogleda kroz naš program, ili recimo pitanje međunarodne saradnje. Da li crnogorska kultura pod međunarodnim programima ima domet unutar granica bivše Jugoslavije, ili zaista imamo plan i ideju kako da dođemo do širenja mogućnosti i osvajanja novih evropskih prostora za crnogorsku kulturu. Ne razmišljam za sada o otporima, želim otvoren dijalog o svim pitanjima koja su od javnog interesa. Sama definicija kulture jeste da je ona medij preko koga se proživljavaju, osporavaju i konstituišu društvene promjene”.

Da li ste saglasni sa konstatacijom da sektor kulture za sada ne koristi na kvalitetan način različite linije podrške EU u ovoj oblasti. Zašto smo bez odgovarajuće inicijative u tom pravcu?

“Nažalost, imamo nedovoljan angažman na tom polju, mali broj projekata i institucija koristi linije podrške fondova EU za kulturu. EU fondovi počivaju na logici koprodukcija i umrežavanja. Nedostaje prije svega komunikacija izvan Crne Gore, sa potencijalnim partnerima, a onda i kvalitetan rad na kandidovanju projekata i njihovom administriranju. U okviru ove teme, dolazimo i do pitanja diversifikacije izvora finansiranja, ali i sopstvenih sredstava kao partnera. Dominira logika jednog izvora finansiranja. Neki segmenti kulturne produkcije su više, a neki manje kompatibilni sa programima EU ili Savjeta Evrope, ne samo u Crnoj Gori nego i u svim evropskim zemljama. Odgovornost je kako na Ministarstvu kulture, tako i na samim akterima da ovu temu postave kao prioritetnu u procesu pridruživanja Crne Gore i njenom članstvu u EU. Potrebno je jačati kapacitete u sektoru za evropski prostor kulture, kroz partnerstva i podršku koju nude različiti programi, a dio jačanja kapaciteta jeste i edukacija u menadžmentu u kulturi”.

U sistemu kulture, ko može, a ko ne može računati na Vašu podršku?

“Umjetnost se razvija kroz prostor i kulturnu evoluciju. Svi koji imaju kulturu da grade prostore kao tačke susreta i svi oni koji za polazište imaju javni interes mogu računati na podršku. Podrška zapravo mora da bude normirana procedurama i standardima, a ne voljom ministra ili službenika Ministarstva kulture. Ni prije, a ni poslije ovog uzbudljivog posla, nijesam bio sklon uvažavanju onih koji se samokandiduju ili preporučuju, ne volim autore i autorke pisama, ili danas objava na društvenim mrežama u kojima dominira velika zabrinutost bez suočavanja sa sopstvenom odgovornošću ili ulogom u kompleksnom svijetu umjetnosti. Pojedinačan svijet umjetnosti je manje ili više složen sistem odnosa, ali svaki podrazumijeva veliki broj aktera koji doprinose uspjehu ili neuspjehu. Umjetnost je po definiciji rizičan posao. Ni najbolja kulturna politika neće garantovati nagrade i uspjeh umjetničkog djela danas, ali je preduslov da producenti i umjetnici imaju dobre uslove za rad. Moramo stvarati ambijent da nacionalni nivo kulturne politike promoviše kvalitet umjetničkih programa i projekata, i da afirimišemo ideju kulturnog razvoja na svim nivoima”.

Raduje inicijativa o obnovi Cetinjskog bijenala

U ravni programske djelatnosti institucija kulture, manifestacija i festivala posebno onih od nacionalnog značaja često se uz pitanje mjerljivosti njihovih rezultata akcentuje i pitanje odgovornosti menadžmenta institucija kulture. Kako tu planirate stvari dovesti u red?

“Namjera Ministarstva kulture iskazana kroz Uredbu o kriterijumima za određivanje manifestacija i festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore bila je dobra, ali očigledno u kontekstu gradskih kulturnih politika nema dobrog partnera. Jer, u godinama primjene uredbe nijesmo dobili odgovore kako opštine vide u institucionalnoj ravni festivale i manifestacije. Plan je da uradimo kvalitetnu analizu primjene uredbe, da u kontekstu evaluacije obuhvatimo i festivale i manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore i da postavimo nove kriterijume i dizajn same uredbe, kao transparentne i jasne platforme za dobijanje statusa festivala i manifestacija, koje su kao važan oblik difuzije kulture i označitelj pojedinačnih umjetnosti. Festivali su važni za promociju i produkciju u međunarodnom kontekstu crnogorske kulture. Nacionalni značaj festivala i manifestacija može biti takav samo ukoliko ima jasnu evropsku i međunarodnu dimenziju. Takav status nije stečeno pravo, već jedan otvoren i oročen ugovor ili odluka, koji podrazumijeva jasne procedure i standarde i novu odgovornost gradova koji moraju takođe kompleksnije i sadržajnije da pristupe kulturnom planiranju ukoliko žele da zajedno kreiramo festivale kao važne označitelje prepoznatljivosti i gradova i države na mapi kulture Crne Gore i Evrope. Raduje me inicijativa o obnovi Cetinjskog bijenala. Kroz značaj i domete koje je imao, vidim poželjnu misiju i ambiciju svih sličnh festivala i manifestacija koji treba da konkurišu za taj status”.

Identitet države je uvijek otvorena i važna tema

Šta konkretno planirate da učinite u pravcu afirmacije identiteta države?

“Afirmacija identitetskih tema u kontekstu multikulturalne stvarnosti, i posebno kulturne istorije Crne Gore, predstavlja veliki izazov da u savremenosti promišljamo programe i projekte koji jačaju imidž i promociju države. To pitanje ima, naravno, i svoj strateški okvir promišljanja, koji je bio sadržaj različitih aktivnosti u pripremi majskog referenduma 2006. godine, a u godini jubileja možemo sagledati što smo sve uradili tokom deset godina posebno obnovljene nezavisnosti. Izvan priče o jubilejima, identitet države je suštinski uvijek otvorena i važna tema koju treba promišljati i afirmisati kroz različite aspekte identiteta zajednice, društva i države. Planiram da kandidujem program Crna Gora: identitet, imidž, promocija koji bi bio trogodišnja platforma za razvoj projekata unutar Vlade Crne Gore, a nosilac Ministarstvo kulture. Platforma za umjetničke, naučne i istraživačke projekte unutar dva suštinska polja djelovanja Ministarstva kulture, sektor stvaralaštva i kulturne baštine. Na taj način možemo identifikovati kroz savremeni i inovativni pristup mnoge teme i artefakte, koji jesu poželjna slika i poruka Crne Gore koju volimo i na koju smo ponosni”.

CdM

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci