Djelo Slobodana Vukajlovića predstavljeno u Podgorici

Autor izložbe je Vukajlovićev unuk, akademski slikar David Delibašić.

Raznolik opus

Dekan Arhitektonskog fakulteta u Podgorici dr Svetislav Popović podsjetio je da izložba predstavlja znak sjećanja na stvaralački opus Slobodana Vukajlovića.

“Slobodan Vukajlović je rođeni Nikšićanin čije je djelo gotovo u potpunosti vezano za Nikšić. Od diplomiranja na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu krajem 1961. godine, kroz arhitektonsko, urbanističko i spomeničko stvaralaštvo učestvuje u razvoju grada tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka”, kazao je Popović.

Prema njegovim riječima, Slobodan Vukajlović je bio arhitekta, univerzitetski profesor, naučnik, umjetnik i prije svega autohtoni stvaralac jedinstvenog prepoznatljivog stila.

“Ova izložba sigurno postavlja pitanja na koja treba naći odgovore u današnjem vremenu kako i na koji način sačuvati djela koja su bila temelj crnogorske moderne šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Isto tako postavlja se pitanje na kojem su nivou društvena svijest aktera u oblikovanju prostora i potreba da se sačuva ono što je govorilo i davalo sliku o humanom prostoru u kojem smo živjeli i stvarali”, kazao je on.

Angažovana svijest

Popović se zapitao da li buđenjem angažovane svijesti možemo doprinijeti poboljšanju životnog prostora na dobrobit svih nas.

“Nadam se da je odgovor DA i da će opus arhitekte Slobodana Vukajlovića, koji je vrlo raznorodan i raznolik, naći utemeljenje u očuvanju njegovih djela kao kulturnih dobara, koja će kao takva svjedočiti o vremenu u kojem su nastala”, ocijenio je Popović.

On je posebno istakao najznačajnije realizacije Slobodana Vukajlovića, koje sigurno zaslužuju pažnju naučne i stučne javnosti, a to su: Kapela na nikšićkom groblju (1969), motel ,,Jastreb“ na Trebjesi (1971), Dječji vrtić, Nikšić (1971), Katolička crkva, Nikšić (1973).

Jedinstven doprinos

Arhitekta i novinar mr Borislav Vukićević podsjetio je da je Slobodan Vukajlović prvi crnogorski doktor tehničkih nauka iz oblasti arhitekture i urbanizma. Njegov opus, kako je istakao Vukićević, jedinstven je doprinos arhitektonskoj i urbanističkoj praksi, a ujedno i arhitektonsko-urbanističkoj misli na ovim našim prostorima.

“Vukajlovićev pristup počiva na nekoliko ključnih odrednica od kojih bi najznačajnija bila konstantno instistiranje na obavezi uvažavanja prošlosti, odnosno istrajavanja na svojevrsnom kontinuitetu tradicije u ime sadašnjosti, a samim tim i u ime budućnosti”, kazao je Vukićević.

Geneza

David Delibašić podsjetio je da je izložba svoju premijeru imala u Nikšiću prije pola godine.

“U ovoj izložbi smo pokušali da predstavimo jednu genezu Slobodanovog autorskog i arhitektonskog jezika. Izložba je pokušaj da se na jedan savremeni način reaktualizuju ideje modernizma i da se pokuša dati savremeni predznak cjelokupnom ovom radu”, kazao je Delibašić.

Koordinatorka FLUID dizajn foruma prof. mr Ana Matić istakla je da je FLUID timu veliko zadovoljstvo što je u programsku koncepciju ovogodišnjeg foruma uvrstio ovu veoma značajnu izložbu. Izložba se može pogledati do 3. maja.

Heksagon je bio njegov znak

Svetislav Popović istakao je da geometrijske forme, kao što su trougao, petougao, šestougao, krug, parabola, provijavaju u osnovama, presjecima, izgledima arhitektonskih djela Slobodana Vukajlovića.

“Heksagon je bio njegov znak, motiv koji je koristio na najmaštovitije načine tokom svoje plodne karijere. Izučavanje heksagonalnih sistema u arhitekturi omogućilo mu je da kruniše svoja praktična sazanja titulom doktora nauka na Fakultetu za politehniku u Krakovu u Poljskoj 1978. godine. Forma u većini njegovih djela predstavlja posebnu filozofiju kao sintezu evolutivnih i involutivnih sila koje se javljaju u prostoru, koje nastaju prodiranjem jednog oblika u drugi, a primjer za to je objekat katoličke crkve u Nikšiću”, kazao je Popović.

Izvor: CdM