Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Na crno radi 40.000 radnika

srdjan-kekovic-2
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 05.12.2017. u 08:04

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kaže da je krajnje vrijeme da se smanji opterećenje na zarade, ukine krizni porez koji je uveden 2013, poveća stopa poreza na dobit i da se 40.000 radnika iz sive zone uvede u legalne kanale. Nezaobilazno je, kaže, povećanje minimalne zarade, koja se godinama nije mijenjala i iznosi 193 eura.

“Opterećenja na zarade su velika, pa je došlo vrijeme da se smanje i teret krize konačno skine sa zaposlenih i građana. Sindikat je odavno tražio da se ukine krizni porez koji je 2013. bio uveden na godinu-dvije, ali se odomaćio, s tim što je neznatno smanjen. Ukidanje kriznog poreza bi mnogo značilo i poslodavcima i radnicima jer bi to otvorilo mogućnost za nova zapošljavanja”,  tvrdi Keković, komentarišući najavu Vlade o mogućem smanjenju doprinosa i prijedlogu Centralne banke da se smanji porez na dobit i ukine ili smanji krizni porez.

“U Uniji se ne slažemo da treba smanjivati stopu poreza na dobit, jer je najniža u Evropi. U razvijenim državama je tri ili četiri puta veća nego kod nas, pa je njeno smanjenje krajnje neprihvatljivo. Odavno predlažemo da se porez na dobit poveća, jer je praksa pokazala da efekata od niže stope nema”, objašnjava Keković i predlaže da se uvede neoporezivi dio zarade, u šta treba uključiti dvanaestinu regresa, topli obrok i još neka davanja.

“Poslodavci bi mogli da kroz taj stimulans povećaju zarade i otvore prostor za nova radna mjesta. Neoporezivi dio zarade imaju sve zemlje regiona, pa je red da ga i mi ponovo uvedemo”, smatra Keković.

Poreski dug

On kaže da je ključni problem države poreski dug koji je u jednom trenutku bio izašao na 900 miliona eura, a godišnje rastao od 130 do 140 miliona.

“Ne slažemo se sa najavljenim povećanjem PDV na 21 odsto od 1. januara. Novac treba namaknuti naplatom poreskog duga i smanjenjem grešaka sistema odnosno obeštećenja. Određenim poslodavcima se gledalo kroz prste, a na teret budžeta. Na drugoj strani, u sivoj zoni po posljednjem istraživanju radi 40.000 osoba, koje treba prevesti u formalan radni odnos, što bi osnažilo budžet i socijalne fondove”, kaže on i podsjeća da je USSCG pisao Vladi da se sankcioniše neodgovorno i nezakonito trošenje budžetskog novca – odnosno pokrivanje pogrešnih poteza minstitucija.

Istakao je da značajnije treba oporezovati luksuz.

“Krajnje je vrijeme da se prekine sa stimulansima investitorima na teret budžeta i građana. Red je da konačno i vlasnici kapitala i luksuza počnu da dijele teret”, smatra Keković i dodaje da je krajnje vrijeme za promjenu, jer se dvije i po decenije sve radilo u interesu kapitala, a na teret građana.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Odbor direktora EPCG (OD EPCG) u novi sastav Odbora direktora CEDIS-a imenovao je Vladimira Čađenovića, Jovana Sinanovića, Mirsada Džudževića, prof. dr Vladana Radulovića i Iliju Miljanića.
Prema Pravilniku o bližoj sadržini i načinu uspostavljanja evidencije parcela poljoprivrednog zemljišta podaci o referentnoj parceli upisuju se u SIZEP sistem na osnovu izjave nosioca poljoprivrednog gazdinstva, ucrtavanjem granica referentnih parcela na digitalnoj ortofoto mapi.