Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Legalizacija objekata od 13 do 144 eura po kvadratu

niksic_panorama_2_2_7
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 08.06.2018. u 13:27

Na posljednjoj sjednici SO Nikšić konačno je usvojena Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte.

Sekretar Sekretarijata za  uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Nebojša Adžić,  smatra da  je Odluka usklađena sa svim normativnim aktima, da su sve obaveze ispoštovane, ne samo u skladu sa Zakonom, već, kako je zaključio, i u skladu sa interesom građana.

“Suština Odluke je da se naslanja na Odluku o komunalnom opremanju za objekte u regularnoj proceduri, u dijelu koji se odnosi na zone, na cijene naknada za komunalno opremanje zato što je to zakon tako definisao da ta cijena ne smije biti veća od cijene za regularnu proceduru. Međutim, zakon je definisao dva modela bespravnih objekata, a to su bespravni objekti osnovnog stanovanja i svi ostali objekti gdje su zavisno od kvadrature dati i načini na koji će se ta kompletna tehnička dokumentacija popunjavati, odnosno na koji će se način ti svi objekti u tom tehničkom smislu dovoditi u ravan da se legalizuju”, navodi Adžić.

Iznos naknade po metru kvadratnom neto površine bespravnog objekta obračunava se kao proizvod prosječnih troškova komunalnog opremanja i koeficijenta opremljenosti po zonama i iznosi: 

Ia – 144 eura, I – 135 eura, II – 90 eura, III – 63 eura, IV – 27 eura, V – 13,5 eura, VI – 0 eura.

Iznos naknade iz stava 1 ovog člana uvećava se:

– za bespravne objekte, osim za bespravne objekte osnovnog stanovanja, za 20%, ukoliko se uvećani dio plaća u ratama;
– za bespravne objekte, osim za bespravne objekte osnovnog stanovanja, za 5%, ukoliko se uvećani dio plaća jednokratno;
– za bespravne objekte osnovnog stanovanja, za 2,5%.

“Novina u odnosu na zakonsku normativu je da smo uvrstili popuste u zavisnosti od zone i gdje se nalaze objekti i u zavisnosti od namjene, tako da mogu reći da smo te popuste analizirali sa aspekta nekih trendova i razvoja našeg grada, jer smo prepoznali da su proizvodnja i objekti servisa prerade i skladištenja nešto što je izuzetno značajno za naš grad i dali smo popust za legalizaciju od 70 odsto. Da naglasim, svi su ovi popusti dati za odluke o komunalnom opremanju za regularnu proceduru, tako da se na taj način stavljaju u istu ravan objekti koji se legalizuju u ovom trenutku”, ocjenjuje Adžić.

Iznos naknade utvrđen u skladu sa ovom odlukom umanjuje se :

– za objekte namijenjene za proizvodnju, servise, preradu i skladištenje za 70%;
– za stambeni prostor nastao pretvaranje zajedničkih djelova stambene zgrade za 70%;
– za stambene objekate osnovnog stanovanja u III, IV i V zoni za 50 %;
– za samostalni objekat nadzemne garaže i nadzemnu garažu u objektu za 80%;
– za samostalni objekata podzemne garaže za 90%;
– za suterenske i podrumske tehničke prostorije za 50%;
– za podrumske prostorije koje služe kao ostave, drvare za 80%;
– za terase u prizemlju, spoljašnja stepeništa za 50%;
– za balkone, lođe, verande, trijemovi, otvorene galerije za 50%;
– za  rekonstrukcija kojom je izvršena dogradnja i nadgradnja objekta za 50%;
– za pomoćne objekte za 100% ;
– za objekte ruralnog razvoja (poljoprivredne, stočarstva, vinogradarstva, voćarstva) za 100%.

“Ono što je naročito značajno za naše građane, imajući u vidu intezivni rast poljoprivreda i stočarstva, odnosno kompletnog ruralnog razvoja  – za sve objekte ruralnog razvoja u postupku legalizacije popust je 100 odsto. Da naglasim, to su objekti opšteg interesa u regularnoj proceduri, tako da smo na ovaj način formalno definisali taj popust koji je već prethodno bio naznačen”, zaključuje Adžić.​

U susret legalizaciji, zaposleno 16 službenika za ispomoć inspektorima

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma počelo da radi po ugovoru 16 službenika koji će biti ispomoć inspektorima u obilasku terena i kontroli dostavljene dokumentacije za prijavu građenja. Ovo je prelazno rješenje do prijema inspektora, rečeno je iz ovog resora.

Postojeće građevinske inspektore krajem prošle godine Ministarstvo je preuzelo od Uprave za inspekcijske poslove i nekadašnje tri inspekcije zaštite prostora, urbanističke i građevinske sjedinile su se u jednu, koja će imati ukupno 70 inspektora. Usvajanjem novog zakona ukinuto je izdavanje građevinske dozvole izuzev za složene inženjerske objekte.

“Zato smo zaključili da je potrebno pojačati kontrolu izdatih urbanističko-tehničkih uslova, izrađene projektne dokumentacije kao i načina izvođenja građevinskih radova na terenu. Smatramo da će sjedinjavanje nadležnosti nekadašnje tri inspekcije u jednu urbanističkograđevinsku olakšati rad inspektorima a istovremeno i jasno definisati nadležnosti, čime će se poboljšati efikasnost. Nadležnosti su im velike, ali je i planirani broj inspektora povećan u skladu sa planiranim obimom posla kazali su iz resornog ministarstva”, dodaju iz Ministarstva.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva planirane su tri direkcije za nadzor.

“Direkcija za inspekcijski nadzor južnog regiona trebalo bi da ima 23 inspektora, za centralni region 26 i za sjeverni region 20 inspektora. Obaveze inspektora su da kontrolišu izgradnju objekata trajnih, pomoćnih i privremenih na teritoriji Crne Gore. Kontrola se odnosi i na one koji kreću sa izgradnjom objekta u skladu sa zakonom i na one koji pokušavaju da grade u suprotnosti sa zakonom”, kazali su iz MORT-a.

 

 

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Prema Pravilniku o bližoj sadržini i načinu uspostavljanja evidencije parcela poljoprivrednog zemljišta podaci o referentnoj parceli upisuju se u SIZEP sistem na osnovu izjave nosioca poljoprivrednog gazdinstva, ucrtavanjem granica referentnih parcela na digitalnoj ortofoto mapi.
Trenutna pozicija žena u crnogorskoj ekonomiji, i pored određenih pomaka, još nije na zadovoljavajućem nivou i to ostavlja puno prostora, ali i obavezu da se napori koji se ulažu u tom pravcu nastave, ocijenila je guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović.